Arheolog Predrag Lutovac je bio gost emisije “Putevi i raskršća” i govorio, između ostalog o značaju Radmanske klisure iz arheološkog ugla.
PREDRAG LUTOVAC: To je prvi ozbiljni lokalitet rađen na području Petnjice i to je nešto što je za nas bilo fantastično. Nismo očekivali da se na vrhu brda, nalazi jedan mali kanjon i da se u njemu nalazi prekrasni objekat monumentalnih razmjera. To nije prava pećina, ima dubinu svega 50-tak metara. Prilikom tih istraživanja, našli smo Rimsku keramiku, tzv. Terasigelatu (fina rimska keramika, porjeklom iz Afrike a pripada III i početku IV vijeka). Takođe, pronašli smo dobro očuvani bronzani novac iz IV vijeka.
Negdje u IV vijeku izvršena je sahrana od strane stanovništa koji je sa područja Petnjice bio sklonjen u pećini. Pronašli smo vrlo mali dječji skelet i na njemu jednu fibulu krstastog tipa (fibula je ono što bi danas nazvali zihernadla) fino ukrašenu, pripada kraju IV vijeka i izložena je u našem muzeju. Ono što smo našli ispod tog sloja jeste ono što će nas narednih godina preokupirati u Radmancima, a to je sloj bronzanog doba. Ono što tamo nedostaje je zid koji je djelimično srušen, ostao je mali njegov dio. Trebalo bi obezbijedit sredstva da se konzervira i digne do određene visine.
Znači, unutar same pećine ispod rimskog perioda, nalazi se sloj bronzanog doba sa finim keramičkim sudovima ukrašenim pletenicama, a u najdubljim slojevima smo našli vinčansku kulturnu grupu. Tu smo našli kupaste zdjele na čijim su uglovima urađene glave ptica, sudovi koji se završavaju u obliku bivolje glave, a sve je napravljeno od pečene zemlje. To je karakteristično za vinčansku kulturnu grupu, a način ukrašavanja je karakterističan za fafos predionicu. Ono što je karakteristično, kulturni slojevi nijesu debeli, a kasnijim istraživanjima smo zaključili da je ovo mjesto koristilo kao kultno mjesto i kao pribježište. Mi na teritoriji Petnjice imamo najstariju kulturnu grupu unazad od 3 500 godina. Međutim u pećini postoji sloj žute zemlje i obrušenog kamena koja nas mogu odvesti i mnogo dalje. Jedan metar može da bude preko 100 000 godina. Naravno, ostaje da se otvara još sondi i da se radi na istraživanju na toj pećini. A geomorfološka slika ovog kraja nas upućuje na to. Ubijeđen sam da ćemo tamo naći fosilne ostatke.
Kompletan razgovora na YouTube kanalu Radija Petnjica
