Samo dan poslije promocije knjige priča „Bihorska enigma“ u sali „Clae“ na Gasperišu (Luksemburg) održano je Sjećanje na Ismeta Rebronju pjesničkog barda porijekom iz Bihora, a koji je zadnjih četrdeset godina živio u Novom Pazaru.
„LUKSEMBURG – U subotu 30.04.2016. u Luksemburgu u organizaciji Bošnjačkog nacionalnog vijeća dijaspore i Literalnog kluba Husein Bašić je održan skup u povodu 10 godina od smrti pjesnika i novinara Ismeta Rebronje.
U veoma sadržajnom programu o Ismetu Rebronji su govorili Murat Batić, Almir Mehonić, Mirsad Rastoder, Faiz Softić, Ruždija Kočan i Sead Ramdedović. Skupu je prisustvovao i Ismetov brat Rešid a u ime porodice putem pisma skupu se obratila i Ismetova kćerka prof.dr. Nadija Rebronja.
“U ime porodice Ismeta Rebronje zahvaljujem na entuzijazmu i organizaciji ove večeri Bošnjačkom nacionalnom vijeću dijaspore i Literarnom klubu Husein Bašić. Pjesnik zbog koga ste se okupili nikada nije odustao od dubokog ugrađivanja tradicije prostora sa kog potiče u svoje poetsko biće, ali je bio snažno okrenut Evropi što je pokazivao pre svega komunikacijom sa antičkom kulturom koja je temelj evropske civilizacije. Prepoznajem da se takva ideja pjesnika Ismeta Rebronje poklapa sa djelovanjem vaših organizacija i raduje me vaš entuzijazam da našu kulturu i tradiciju sačuvate i tamo gdje živite. Možda je vaše postojanje važnije za nas koji smo ostali da živimo u Sandžaku gdje preti opasnost od samoporicanja, što se dešava kada glad nadjača i tradiciju i kulturu… Zato zahvaljujem na prijateljstvu prema meni i Ismetu zbog kog ste se organizovali ovaj skup u ovom vremenu kada, realno, dovoljno novca za kulturu nema nigdje, pa prijateljske pobude mogu biti jedini motiv za entuzijazam”, stoji između ostalog u pismu Nadije Rebronje.
Skup je otvorio i moderirao Sead Ramdedović koji je upoznao prisutne sa biografijama govornika ali i kazivao stihove Ismeta Rebronje zajedno sa Mirsadom Ratoderom uz muzičku pratnju Edvina Ćemana.
Ruždija Kočan je dao uvodne napomene i kratke izvode iz biografije ovog pjesnika naglasivši da je Ismet Rebronja jedan od najvećih sandžačkih i bošnjačkih pjesnika.
Faiz Softić se iz ličnog ugla prisjetio Ismeta Rebronje u Bihoru, njihovim susretima i razgovorima.
“Sretao sam ga i kasnije, a kada je izašla njegova prva knjiga poezije „Knjiga rabja“ bezbroj puta sam pročitao pjesmu iz knjige „Rafet spava“ i zauvijek upamtio završne stihove pjesme: „…dođi brate jedno jutro malo kupio sam ti novu sviralu ti nisi umro.“ Prve večeri poslije njegove smrti – sanjao sam kako u Crhlju, na Džemovoj livadi, mlada učiteljica Hamida, iz bosanskog gradića Derventa, sjedi na travi u crnim pantalonama, a on – potrbuške leži blizu nje, nešto joj govorka, kida travčice i odbacuje od sebe… Evo, navršilo se deset godina od smrti istinskog pjesnika Ismeta Rebronje, proći će još deset, pa još deset, i sve će se, jednoga dana, zaboraviti. Ostat će knjige koje će, za vijek vjekova, govoriti o svom autoru”, rekaoje u svom izlaganju Softić.
O Ismetu Rebronji kao novinaru i njegovom društveno angažiranom radu je govorio Almir Mehonić, novinar i predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća dijaspore.
“Koliko god je Ismet bio dobar pjesnik i književnik, toliko je bio dobar novinar, urednik i bilježnik aktuelnog momenta u Novom Pazaru, Sandžaku i šire, ali i čuvar bošnjačke tradicije i kulturne baštine. Rebronja je bio urednik i osnivač nekoliko listova i kulturnih manifestcija. Sve književne manifestacije toga doba u Novom Pazaru je osnovao ili učestvovao u njihovom osnivanju. Svoj novinarski rad Rebronja počinje u Radio Novom Pazaru, a kasnije osniva i uređuje List Bratstvo… Ismet je u Bratstvu posebnu pažnju posvetio kulturnoj rubrici. Tu je objavljivao poeziju, prozu, prikaze knjiga. Pored “kulturne rubrike” Rebronja se bavio I aktuelnim drustvenim životom pretežno preko svojih stalnih kolumni kao što su bile kolumne pod nazivom “Umjesto dnevnika” i “Fusnote” u kojima je tretirao aktuelna društveno-politička dešavanja… Nerijetki su tekstovi u kojima Rebronja se kritički odnosi prema vlast, što je za doba jednopartijskog sistema bilo hrabro i rijetko pisanje, posebno u malim sredinama kakva je bio Novi Pazar… Pored kritike, Rebronja je bio i afirmativan. Htio je i znao da istakne pojave i pojedince koji su to zaslužili. Jednom riječju Ismet Rebronja kao čovjek nije bio neko ko se prilagođava vremenu. Odustajao je od svega što je polovično, nepotpuno, neiskreno i prljavo.
Tako on u jednoj od svojih kolumni piše skoro pa poetske redove o ljudskom dostojanstvu ali i o svom karakteru kroz primjer ljudske RUKE:
“Ruka mora da se pruži prijatelju. Pružanje ruke neprijatelju je gadljivo. Mora da se ruci često gadi. Ruka je obilježena. Šaka je išarana. Ima svoje obilježje. Jedno I jedino. Ruka ostavlja trag. Ruka drhti. Ruka je odlučna. Po rukama se razlikuje gospoda. Po rukama se otkrivaju težaci. Po rukama se obilježavaju zločinci. Mora da je ruci preteško”, istakao je između ostalog Mehonić u svom izlaganju o Rebronji kao novinaru.
Murat Baltić pisac jednog od kultnih romana u sandžačkoj književnosti „Fetva“ čovjek koji je jedan dio života proveo u intezivnim druženjima sa Ismetom je na sveobuhvatan način govorio o Ismetovom djelu, poeziji, prozi, detaljno analizirajući najznačajnija djela Ismeta Rebronje. Baltić se osvrnuo i na Ismetov karakret, osobine i život. Baltić je ustvrdio da je Rebronja u samom vrhu bošnjačkih pjesnika, rame uz rame sa Makom Dizdarom.
Ugledni bihorski kulturni radnik Mirsad Rastoder predstavio je zbornik radova „Univerzalne i zavičajne refleksije u književnom djelu Ismeta Rebronje“. Ovaj zbornik radova je nastao nakon skupa prošle godine u Petnjici u kojem je više značajnih autora sa različitih aspekata govorilo o životu i djelu književnika Rebronje. Rastoder je naglasio da bi bila nepravda Ismeta zatvarati samo u okvire Bihora, iako je on svu svoju inspiraciju uzimao sa tog prostora, međutim Ismet po značaju prevazilazi te zavičajne granice, smatra Rastoder.
A.Mehonić
