DA LI JE MALINARSTVO BUDUĆNOST RAZVOJA PETNJICE?

MALINARI NA OKUPU

Juče su u Petnjici predstavnici crnogorskog Udruženja malinara predsjednik saveza Vlado Rakočević, predsjednik Upravnog odbora Radmila Bajagić i Radoš Lale Đurišić predsjednik Skupštine udruženja malinara, održali prezentaciju o razvoja malinarstva na sjeveru Crne Gore, a osnovna tema je bila „Strategija razvoja malinarsta u opštini Petnjica“. Opština Petnjica raspolaže izuzetno kvalitetnom zemljom za razvoj malinarstva, a klimatski uslovi su više nego povoljni.

„Veliku zahvalnost dugujemo lokalnoj samoupravi i nadamo se da ćemo nastaviti ovu našu saradnju“, istakao je za portal Radija Petnjica Radoš Lale Đurišić.

„Posebno nam je drago što smo svjedoci da ima dosta mladih koji su zainteresovani za ovaj posao. Naš osnovni zadatak je da napravimo procjenu o broju zainteresovanih kao i to da saznamo sa kolikim površinama zemljišta raspolažemo koje može da bude pod malinom. Utvrđivanjem površine raspoloživog zemljišta znaćemo tačno o kolikom broju sadnica malina se radi. Prije nego što smo danas došli na ovaj sastanak, obavili smo razgovor sa predstavnicama lokalne samouprave i našli smo kompromisno rešenje. Agrobudžetom je predviđeno i zahtijeva površinu od 30 ari odnosno 3000 sadnica, napravili smo dogovor da se uradi povraćaj sredstava od strane Ministarstva poljoprivrede u iznosu od 50% a opštine 25%, dok preostalih 25% troškova snosi poljoprivredni proizvođač“, izjavio je Đurišić dodajući da na osnovu negativnog iskustva da je sve ono što se ne plati ne zna da se cijeni. „Bilo je situacija gdje su ljudi dobijali besplatno sadni materijal, ali se prema njemu nisu domaćinski odnosili“, kaže on.
Finansijska računica u ovom slučaju je sledeća: na parceli od 30 ari zasadi se 3000 sadnog materijala maline čija je vrijednost 1 500 eura. Taj novac poljoprivredni proizvođač sam objezbjeđuje i to je početna faza. Od 1 500 eura 50% ili 750 eura refundira Ministarstvo poljoprivrede, 25% ili 375 eura refundira opština, a preostalih 375 eura odnosno 25% ostaje na teret poljoprivrednog proizvođača. Ako se radi o prolećnoj sadnji Ministarstvo poljoprivrede do decembra mjeseca tekuće godine vraća 50% uloženih sredstava, a ako se radi o jesenjoj sadnji ministarstvo subvencira 50% do aprila naredne godine.

„Jedna sadnica košta 0,50 eura. Ono sa čime možemo da se pohvalimo to je sa 100% kvalitetnim matičnjakom čiji početni zasad potiče iz Švajcarske i radi se o prvoj reprodukciji. Veliki je problem svuda sa kvalitetnim sadnim materijalom, a kvalitetni sadni materijal nikad nije skup“, tvrdi Đurišić.
Priča o plantažnom uzgoju maline započela je još u aprilu mjesecu i ovaj projekat je trebao da se sprovede u saradnji sa turskom vladinom organizacijom- TIKA. Međutim, zbog političke situacije u Turskoj kao i promjena koordinatora ove organizacije za Crnu Goru taj projekat je na stand by u narednih 3-4 mjeseca. S obzirom na to da se radi o tzv. „mrtvoj sezoni“ i da se ne bi gubilo vrijeme, ljudi iz Udruženja malinara Crne Gore u saradnji sa lokalnom samoupravom su organizovali današnji okrugli sto kako bi izvršili potrebne predradnje da iskoriste nekih od Evropskih fondova za apliciranje u želji da se ne propusti prolećna sadna sezona. Konkretan zadatak predstavnika malinara jeste edukacija zainteresovanih proizvođača maline u zimskom periodu kako bi prolećnu sadnju dočekali osposobljeni i edukovani za bavljenjem ove poljoprivredne djelatnosti. Svi zainteresovani budući malinari sa područja Petnjice mogu da se obrate predstavnicima lokalne samouprave.

DENIS BOŽOVIĆ