U blizini motela u Petnjici, nizvodno i na desnoj strani Popče nalazi se ostaci brane, sagrađene od betona, a na kraju kanala i ostaci mini hidroelektrane koja će, sudeći po nezvaničnim najavama iz kompanije Bemax preživjeti izgradnju puta Petnjica – Podvade.
Ipak, ima i drugačijih najava koje govore da će zbog izgradnje potpornog zida, ova građevina ipak morati da bude srušena odnosno uklonjena.
Brana je podignuta davne 1955. godine i imala je ispust velikih voda kao i betonski kanal u dužini od 500 metara. Ova bivša hidroelektrana je na kraju kanala, na zemljištu Bejta Muratovića imala i mašinsku zgradu.
Faik Adrović je za naš portal radiopetnjica.me kazao da je idejni tvorac i organizator gradnje hidroelektrane bio Šeko Adrović, a njena izgradnja je finansirana preko Zemljoradničke zadruge Petnjica, odnosno građana, isporukom građe iz privatnih i društvenih šuma.
Turbina, generator i ostala oprema nabavljena je iz Novog Pazara tako da je hidroelektrana puštena u pogon 1955. godine a ugašena 1960. kada je električna energija dovedena sa dalekovoda.
,,Sa ove hidroelektrane radi osvjetljenja napajane su zgrade u društvenoj svojini u Petnjici i oko 20 privatnih kuća. Električna energija je sprovođena pomoću drvenih stubova od brane do kuće Raifa Kršića. Tada smo dobili i telefone, prvo policija, zdravstvena stanica, zadruga, škola a onda i nekoliko petnjičkih domaćinstava. Prvi radio priključen na električnu mrežu hidrocentrale nabavio je Raif Kršić, a kasnije i prvi TV prijemnik”, rekao je Adrović.
I hroničar i istraživač Miodrag Barjaktarović potvrđuje priču Faika Adrovića. On je u nedavnom razgovoru za Vijesti rekao da je Tomo Dimić iz Berana angažovan da poslije Drugog svjetskog rata projektuje male hidroeletrane u Gornjem Polimlju. Tomo je napustio studije elektrotehnike u Zagrebu, i vratio se u rodni kraj. Njegovih ruku djelo je, između ostalih, bila petnjička hidrocentrala.
Hidrocentrala bila je samo jedna od velikog broja koje su postojale na području Gornjeg Polimlja, prije i neposredno nakon Drugog svjetskog rata.
Neki podaci govore da je na ovom prostoru do početka pedesetih godina prošlog vijeka i masovne elektrifikacije, bilo čak 35 malih hidroelektrana, od kojih danas nijedna nije sačuvana.
SELMA ADROVIĆ
