U prestižnoj štampariji „Merkator“ u Bijelom Polju, odštampan je novi 24. broj revije „BIHOR“, koju izdaje istoimeno udruženje iz Luksemburga, a bavi se širokim spektrom tema iz društvenog i kulturnog života Luksemburga, Crne Gore, Sandžaka…
Na 72 stranice ovoga glasila naći ćete niz zanimljivih tekstova iz kulturnog i društvenog života, a tu su i druge teme.
U uvodnom tekstu, glavni i odgovorni urednik revije piše o gostovanju jednog od najvećih evropskih pisaca Gia Helmingera, u Petnjici. Tokom festivala „Bihorsko kulturno ljeto“ ovaj velikan pisan riječi, autor kultnog romana „Novi Brazil“ gostovao je u Bihoru i nastupio u Domu kulture u Petnjici.
Revija, također, donosi tekst o gostovanju u Luksemburg najboljih đaka završnog razreda iz osam osnovnih škola u Bihoru i njihovoj posjeti muzeju rudnika uglja u gradu Rumelanžu. Tu je i dirljivo pismo učenice Ilhe Adrović iz OŠ „Milomir Đalović iz Sušice“ napisano poslije njihovog povratka u Bihor.
Bogata je i rubrika „Hronika udruženja“, a u rubrici „Bihorci i vrijeme“ Faiz Softić piše o jednoj zanimljivoj ljudskoj sudbini, gdje se u porodici, u kojoj su se vijekovima rađali jedinci, rodio Nazif Skenderović, koji je živio u nezapamćenoj ljubavi sa dvije žene i sa njima porodio 13 djece, a onda njihova djeca, pa unuci, pa paraunici… Armija ljudi danas žive rasuti širom svijeta, ali se i dalje njih preko 250 slažu kao da žive svi u istoj kući – nevjerovatna životna priča čeka vas na stranicama novoga broja revije Bihor.
Selma Adrović, novinarka radija Petnjica, piše o aktivnostima tokom festivala „Dani iseljenika u Petnjici“ i o dodjeli značajnih priznanja Zavičajnom klubu Bihor. Na stranicama revije možete pročitati i nastavak tekst o brendiranju Bihorskog ćilima koji dolazi iz pera Ika Latića, a Munir Ramdedović, magistar iz oblasti zaštite čovjekove okoline donosi obiman analitički tekst „Bihor, ekološka oaza na sjeveru Crne Gore“.
Ruždija Kočan donosi analitički tekst o odnosu dijaspore i matice pod naslovom „Bihorska dijaspora – snaga ili vječita nada“.
Dr. doc. Marijan Premović piše istorijski tekst „Prvi istorijski izvori o seoskim naseljima Bihora“, a Andrijana Popović o velikom građevinskom stambenom kompleksu koji se gradi u Baru, pod naslovom „Obelisk niče u Baru“.
Remzija Hajdarpašić, svojim pripovjedačkim manirom donosi portret o Ameru Gorčevću kojemu nije bilo suđeno da djetinjstvo provede uz oca, i kojem sudbina nije bila naklonjena u djetinjstvu, ali se on snagom volje i bistrinom uma izborio i sada, u Luksemburgu, u krugu svoje porodice, vodi sretan život, ali ni prošlost ga ne napušta iz njegovog sjećanja.
Jedan od tekstova u reviji je i „Komemorativni skup sjećanja na žrtve genocid au Srebreici“, gdje su prisustvovali i predstavnici Ambasade Crne Gore u Briselu, a tim povodom vrlo dirljivim riječima se obratio i Ministar-savjetnik pri Ambasadi – Predrag Stamatović.
Mr. Esko Muratović, prof. iz Nikšića donosi psionalitički tekst „Poštovanje i pouka za stolom životne stvarnosti“
Mr. Istorijskih nauka Sait Šabotić, također profesor u Nikšiću piše o Antologiji Safeta Hadrovića Vrbičkog pod imenom „Tarih“ u kojoj su zastupljena 50 autora, najpoznatijih bošnjačkih pisaca sa prostora EX –YU. Tekst je naslovljen: Antologija iz pera Bihorca.
Tu je i tekst o veličanstvenoj promociji prbve knjige priča Remzije Hajdarpašića „Slučajni susret“, a Almir Mehonić, u svom tekstu „Psi su najbolji ljudi, žabe najbolje vođe“ govori o novinarskom stvaralaštvu Ismeta Rebronje i o njegovoj društvenoj angažiranosti.
Već početkom sljedeće nedjelje revija će se naći na svim prodajnim mjestima širom Luksemburga i na mnogm destinacijama u Evropi, a jedan dio tiraža rezervisan je i za tržište SAD –a.
Redakcija revije „Bihor“
