Tradicionalna manifestacija „Dani bošnjačke kulture u Luksembugu“ u organizaciji ZK „Bihor“ održana je ove godine 27, 28 i 29. oktobra u gradu Rumelanžu, na jugu Luksemburga. Bila je ovo prilika da se u sklopu ove manifestacije obilježi i Osam godina postojanja ovog udruženja, po mišljenju poznavaoca prilika u dijaspori – jednog od najuspješnijih udruženja koje djeluje van granica Crne Gore i Balkana, a čiji članovi dolaze mahom sa sjevera republike.
Upriličen je bogat i raznovrstan kulturno-umjetnički program, posjećenost je, kao i prethodnih godina, bila iznad svih očekivanja, a mnogi su doputovali i iz drugi evropskih zemalja kako bi propratili ovaj trodnevni festival, jedinstven u dijaspori. Iz Crne Gore doputovali su reis islamske zajednice Crne Gore Rifat ef. Fejzić sa saradnicima, književnik Bogić Rakočević i pjesnikinja Rebeka Čilović. Iz Njemačke književnik Saladin Dino Burdžević, porijeklom iz Bijelog Polja, a iz Novog Pazara Enes Halilović dobitnik mnogih književnih nagrada od kojih je posljednja „Stevan Sremac“ u Nišu za roman Ako dugo gledaš u ponor. Na ovom festivalu učestvovao je i jedan od najvećih luksemburško-francuskih pisaca Žan Portante (Jean Portante), dobitnik najvećih evropskih nagrada za književnost.
Iz Francuske je doputovao pjesnik i veliki ljubitelj pisane riječi Edhem Mrđanović, poznatiji kao Edo Mrđa, iz Holandije: pjesnik i publicista Halil Džananović, iz BiH: prof. dr Izet Šabotić, prof. dr. Isat Skenderović, Safet Sijarić koji je državljanin Crne Gore, a živi u Sarajevu, te glumac Irfan Kasumović. Od književnih stvaralaca koji žive u Luksemburgu, a dolaze sa Balkana, predstavili su se Faiz Softić, Selma Hadrović, Remzija Hajdarpašić i Sead Ramdedović.
Prevod pjesama Žana Portantea sa francuskog na srpski jezik iz knjige „Hoću da ti kažem“ koja je objavljena u Novom Sadu čitala je Alma Mucević – Čivović.
Na veliko zadovoljstvo članova ZK Bihor i ostalih, ovoj manifestaciji su prisustvovali i Ambasador Crne Gore u zemljama Beneluksa Nj. Ekselencija Vladimir Radulović, ministar – savjetnik pri istoj ambasadi Predrag Stamatović i druga sekretarica ambasade Milena Šofranac.
Ovaj festival započeo je 27. oktobra u 20:00H izložbom slika akademskog slikara Mehmeda Melja Muratovića i Indire Mehić. Ovu izložbu otvorio je profesor likovne umjetnosti Denis Kočan, a govorili su još i književnici Faiz Softić i Bogić Rakočević.
Narednog dana, 28. oktobra u velikoj sali Centra za kulturu grada Rumelanža otpočela je manifestacija izvedbom izvorne bihorske pjesme „Kaja“ koju je uz pratnju sazlije Edina Talatovića otpjevao Isah Agović. A onda je, predsjednik udruženja, dipl. ing. Esko Halilović, zvanično otvorio manifestaciju i, pošto je pozdravio zvanice, goste – učesnike festivala, članove i prijatelje kluba, između ostalog, rekao:
– Osjećam se počastvovanim i privilegovanim biti na čelu ZK „Bihor“ i otvoriti ovu manifestaciju koja će, u to sam siguran, i ove godine proći u najboljem redu i opravdati brojne nagrade koje smo primili tokom 8 godina našega postojanja.
Moja radost je time veća jer smo, samo u zadnjoj godini, dobili dva prestižna priznanja sa vrha države Crne Gore – države iz koje većina nas dolazi; i to prvu nagradu „ISKRA“ za filantropiju i drugu za doprinos u oblasti kulture, koju smo primili ovoga ljeta tokom festivala „Dani iseljenika“ u našoj Petnjici direktno iz ruku Predsjednika vlade Crne Gore Duška Markovića, kao i nagradu „4. avgust“ koju nam je ispred Opštine Petnjica dodijelio prredsjednik opštine Samir Agović.
U obrazloženju za najveću nagradu Crne Gore za doprinos iz oblasti kulture, naglasio je predsjednik Halilović, navodi se i ovaj festival koji tradicionalno organizujemo i naša revija Bihor koju godinama stručno uređuje književnik Faiz Softić.
Svjesni značaja kulture, dodao je Halilović, mi godinama s puno ljubavi i senzibiliteta njegujemo ovaj festival gdje pozivamo i pripdnike drugih naroda i kultura i tako obogaćujemo našu manifestaciju.
Prvoga dana festivala, spletom igara sa Balkana predstavio se i KUD „Evropa“, a onda je uslijedila promocija monografije „Vakifi i džamije Gornjeg Bihora“ autora prof. dr Isata Skenderovića, na kojoj su govorili reis Rifat ef. Fejzić i prof. dr Izet Šabotić, odlomke iz knjige čitao je glumac tuzlanskog pozorišta Irfan Kasumović, a moderator je bio Remzija Hajdarpašić.
Predstavio se i narodni guslar, porijeklom iz Bijelog Polja koji živi u Luksemburgu Fako Ličina pjesmom Ženidba bega Ljubovića.
Istoga dana u 19:00H, održano je književno veče pisaca – gostiju iz Crne Gore, BiH i Sandžaka (Srbija), a moderator je bio književnik Faiz Softić.
Ovim povodom za tri preduzeća i tri pojedinaca dodijeljena su zahvalnice i priznanja za doprinos uspješnim aktivnostima kluba i to pojedincima: Senadu Hajdarpašiću, Albinu Rastoderu i Muju Latiću, a od preduzeća: restoranu „Chez nous“ u vlasništvu Sabahudina Rastodera, „FN-promotion“ u vlasništvu Fadila Dacića, te FK „Unon 05 Kayl – Tetange“ na čijem čelu se nalazi Mita Ličina.
Priču Slučajni susret, autora Remzije Hajdarpašića, na teatralan način pročitao je Dino Račić.
U nedjelju, trećega dana festivala, pošto je u prostorijama ZK „Bihor“ priređena Bihorska sofra, u Centru za kulturu reis Islamske zajednice Crne Gore Rifat ef. Fejzić, održao je tribinu: Multireligijski i multietnički kontekst Crne Gore, a iza toga predstavili su se pisci koji žive i stvaraju u Luksemburgu.
U 18:30H održan je omaž prvom bošnjačkom novinaru porijeklom iz Bijelog Polja – Mehmedu Šakiru Kurćehaiću, a govorili su publicista Almir Mehonić i Faiz Softić, dok je odlomke iz njegove pisane ostavštine čitala Alma Mucević – Čivović.
I za sami kraj publika je imala priliku odgledati monodramu po romanu Safeta Sijarića „Rod i Dom“ koju je maestralno izveo glumac Irfan Kasumović.
Moderator manifestacije bio je Hamdija Rastoder, koji je, pored svega, pročitao i pjesmu Ferida Muratovića Jesen u zavičaju mom.
Veliki broj članova i prijatelja ZK „Bihor“ zdušno su se založili da ova manifestacija ostane u trajnom sjećanju svih koji su odlučili da prate njene programe.
Opšta ocjena učesnika ovog festivala je da je ovo najbolji festival kulture koji iseljenici sa Balkana organizuju u dijaspori, te da je na nivou manifestacija koje se organizuju iz državnih budžeta.
Kada je pala zavjesa na ovaj festival mnogobrojnoj publici, koja je s velikom pažnjom pratila događaje, učinilo se da je sve bilo samo jedan tren. Bar su se tako mnogi izjasnili
F. S.
