Gost emisije ,,Izbori 2017“ je bio Irfan Agović, samostalni savjetnik za poljoprivredu u opštini Petnjica i kandidat za odbornika Bošnjačke stranke.
Da li se u Petnjici živi od poljoprivrede?
Poljoprivreda je fabrika pod otvorenim nebom i u dobrom dijelu sva zarada od poljoprivrede zavisi od vremenskih uslova. Često naši poljoprivredni proizvođači kažu da se od poljoprivrede samo preživljava, a ne živi, tako da situacija nije baš najbolja ali ćemo se truditi da se u narednom periodu popravi koliko je to moguće. Petnjica jeste bila prepoznata po poljoprivredi, samo ime Bihor nastalo je od riječi behar. Poljoprivreda je ovdje bila jedan osnovni strateški razvojni potencijal. Vremena se mijenjaju jer je u proslim vremenima Petnjica bila prepoznatljiva po proizvodnji šljiva a danas i zbog oboljenja sadnica šljive, usitnjenosti parcela, odlaska ogromnog broja mladih ljudi, poljoprivreda stagnira. Nažalost, u Bihoru se poljoprivredom ne bave mladi već glavnu ulogu u poljoprivredi imaju ljudi srednjih pa i poznih godina.
U programu Bošnjačke stranke zastupljeno je više vidova pomoći poljoprivrednicima. Jedan me posebno dojmio a to je da bi BS inicirala neku vrstu garancije za podizanje kredita za poljoprivredu.
Ukoliko mi iz BS budemo dio vlasti omogućićemo mladim ljudima da lakše dođu do kredita a mislim da i država treba da se okrene tom dijelu podrške s obzirom da ljudi koji žele da se bave poljoprivredom moraju podići kredite. Da bi podigli kredite znamo da su kamatne stope ogromne i da su najmanje kamatne stope kod investiciono-razvojnog fonda ali je i tu potreban garan i hipoteka, žiranti i to je prva barijera koju ogroman broj ljudi ne može da preskoči. Ljudi u ovom dobu tranzicije teško mogu naći žirante koji će im omogućiti da otpočnu svoju poljoprivrednu proizvodnju. Opština taj problem treba da prepozna i da omogući mladim ljudima da ako žele, mogu da se bave poljoprivredom.
U budžetu za ovu godinu opština Petnjica je izdvojila 20 000 eura za pomoć poljoprivrednicima. Da li je to malo?
Samo 20 000 eura je opredijeljeno kao podrška i kao podsticaj za razvoj poljoprivrede. Mislim da je to malo jer opština treba više da ulaže u poljoprivredu jer znamo da druge opštine izdvajaju 5% svojeg budžeta za razvoj poljoprivrede. Mi smo se potrudili da se dobar dio tog budžeta iskoristi na pravi način. Imali smo ove godine nastavak podrške za elektrifikaciju katuna gdje je dodijeljen određen broj solarnih panela našim poljoprivrednim proizvođačima. Prepoznali smo i mogućnost razvoja povrtarske grane na našem području pa smo za tu svrhu opredijelili desetak plastenika. Da je bilo više zainteresovanih imali smo uslova za još podrške. Za razvoj uzgoja šljive se takođe javio mali broj zainteresovanih iako smo pokušali da ih animiramo na različite načine. Takođe smo željeli nešto novo ovdje da uvedemo a to je proizvodnja pitome lijeske jer na našem sjevernom području nisam upoznat da postoje neki zasadi ali smo željeli da mi budemo prvi koji će krenuti u tom smjeru. Nažalost, javio se samo jedan kandidat i on je u postupku realizacije. Uslovi nisu bili teški jer mi se trudimo da spustimo kriterijume kako bi bili prihvatljivi našim građanima. U slučaju uzgoja pitome lijeske bilo je potrebno da građanin ima zemljište od 25 ari i to može biti u 3-4 parcele, da kupi sadni materijal i da nam pošalje zahtjev za refundaciju 70% uloženih sredstva.
Veliku pomoć ste ove godine imali od TIKE a bili su aktuelni i plastenici.
Sa TIKOM imamo odličnu saradnju i trudimo se da je iskoristimo na pravi način i da ljudi koji dobij upodršku od tike budu ljudi koji žele da se bave poljoprivrednom proizvodnjom. U posljednjoj godini smo sa tikom realizovali četiri projekta. Prvi projekat se ticao razvoja voćarske proizvodnje gdje je dodijeljeno oko 6 500 sadnica jabuke, 4000 kruške i to je uspješno realizovano. Drugi projekat je bio nabavka deset plastenika površine oko 100 kvadrata, u ovoj godini je bila dodjela još 10 plastenika i sada je u toku program razvoja malinarstva za tri proizvođača gdje je tika obezbijedila sav materijal kao i rezervoar za navodnjavanje i sistem kap po kap. Političke partije su te koje mogu doprinijeti razvoju poljoprivrede i mi iz Bošnjačke stranke se trudimo da pomažemo poljoprivredne proizvođače kao i ja lično jer se i sam bavim poljoprivredom.
Kakav je program Bošnjačke stranke u dijelu poljoprivrede?
Poljoprivreda je osnovni potencijal razvoj ovoga kraja i njom se bavi ogroman broj ljudi na ovom području. Mi iz BS ćemo u narednom periodu raditi na stvaranju uslova da se u Bihoru otvori poljoprivredna apoteka i da Bihor dobije svoju prvu veterinarsku stanicu. Bihorski kraj je prepoznatljiv i kao stočarski kraj i mi imamo zavidan broj grla na ovom području. Zdravstvena zaštita tih grla je loša zbog udaljenosti veterinarskih stanica. Problem je ovdje i otkup viška poljoprivrednih proizvoda i ljudi se teško usuđuju na poljoprivrednu proizvodnju zbog bojazni od otežane prodaje. Mi ćemo se truditi da proizvođačima ratarsko-povrtarskih proizvoda obezbijedimo sjemenski materijal za poljoprivrednu proizvodnju, vještačko đubrivo i vršićemo edukaciju vezanu za zaštitu zasada. Kada je u pitanju stočarstvo, glavni problem je otkup mlijeka i mi ćemo se truditi da se u što kraćem vremenskom roku formira sabirni centar za otkup mlijka. Kada je u pitanju voćarstvo, sada je u svijetu pored maline kojoj opada cijena, aktuelan uzgoj pitome borovnice jer sa jedne površine možemo uzgojiti deset puta više pitome borovnice nego sa iste površine maline. Treba pomoći poljoprivrednicima da otpočnu i tu proizvodnju koja jeste skupa ali je i rentabilna i isplativa. Mi planiramo elektrifikaciju katuna ne u smislu nabavke solarnih panela jer je to privremno rješenje. Našim poljoprivrednicima treba snabdjevenost električnom energijom jer oni na katunu provode pola godine gdje imaju naporan rad.
S.A.
