U organizaciji Ministarstva kulture, sinoć je u zgradi ministarstva na Cetinju, promovisana vještina izrade bihorskog ćilima. Na otvaranju su govorili ministar kulture Aleksandar Bogdanović i predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović.
Ministar Bogdanović je istakao nesumnjiv istorijski značaj bihorskog ćilima u Crnoj Gori i da on predstavlja onaj dio nasljeđa koji je veoma upotrebljiv u savremenoj primjenjenoj umjetnosti.
„Upravo zbog toga, bihorske ćilime koji su ovdje prezentovani moramo tretirati kao dostignuće koji nije samo arhivski podatak minulih pregnuća narodnog stvaralaštva, već kao osoben fenomen tradicije čiji resursi adekvatnom primjenom i svremenom kontekstualizacijom mogu da doprinesu ekonomskom i turističkom razvoju zajednice koja ga baštini. Motivi, kolorit i metode tkanja bihorskih ćilima učinili su da njihova ljepota i značaj nadiđu prostor u kom su nastajali, što nas obavezuje na stvaranje jedne promišljenje strategije za dalju popularizaciju i valorizaciju ne samo gotovog umjetničkog proizvoda veći i svega onoga sa čime ovo kulturno dobro korespondira u širem socio-kulturološkom kontekstu. Izložbom bihorskih ćilima Ministarstvo kulture želi da podsjeti na značaj ove viševjekovne tradicije za cijelo društvo, kako njenom umjetničkom vrijednošću tako i izuzetnim primjerom etničke i kulturne raznolikosti naših prostora,” istakao je ministar Bogdanović.
Predsjednik opštine Petnjica, Samir Agović je rekao da je projekat od izuzetne važnosti ne samo za podneblje “čudesnog Bihora, već i za državu Crnu Goru.
“Crna Gora ja je prepoznala vrijednost Bihorskog ćilima i na institucionalan način ga zaštitila, čime je Bihorski ćilim, s pravom, postao nematerijalno kulturno dobro Crne Gore. Ovaj projekat ima i simboličko značenje, jer smo željeli da sačuvamo od zaborava izuzetnu umjetničku vrijednost izrade Bihorskog ćilima. Bihorski ćilim je bio statusni simbol svake porodice i on je govorio o imetku i značaju neke porodice u društvu. Bihorske djevojke tokom tkanja ćilima bi iskazivale svoje skrivene ljubavne tajne, izrađujući poruke voljenom kojeg su očekivale da obraduju sa tim djevojačkim ćlimom, tokom udaje i prelaska u novi dom. Sa današnjeg aspekta mi želimo da, pored toga što nam je namjera da očuvamo tradiciju, učinimo kroz ovaj projekat ekonomsko snaženje naših žena. Vjerujemo da kroz socijalno preduzetništvo, dakle u ovom slučaju žensko, možemo ekonomski snažiti današnju Bihorku. Sa druge strane želimo da osnujemo Muzej ćilimarstva i tako učinimo kvalitetnijom turističku poudu u našoj sredini”, istakao je Samir Agović
Izrada Bihorskog ćilima je nematerijalno kulturno dobro Crne Gore, zaštićeno 2016. godine.
Izložba se realizuje u okviru programa Evropske godine kulturne baštine, kojim koordinira Ministarstvo kulture.
DENIS BOŽOVIĆ
