Polimski muzej iz Berana već četvrtu godinu radi sistematska arheološka istraživanja nesalja Torine na ulazu u Radmansku klisuru. Prema riječima kustosa ovog muzeja, Predraga Lutovca, ovo naselje pripada neolitu i bronzanom dobu.
“Ovdje ne treba da isključimo postojanje antičkog sloja jer na osnovu zida u pećini koja se nalazi u Radmanskoj klisuri, znamo da je u rimskom periodu, a tačno smo opredijelili negdje u četvrtom vijeku, postojalo je u Petnjici i rimsko naselje koje je kaptiralo vode Radmanske rijeke za potrebe stanovništva. Po odobrenju Uprave za zaštitu kulturnih dobara, u novembru prošle godine smo nastavili arheološka istraživanja na južnom dijelu Torina gdje se pojavilo naselje. Ne radi se o stalnom već o sezonskom naselju. Našli smo veliki broj predmeta koji su se koristili krajem neolita i bronzanog doba, prije svega tu se radi o količinama fragmenata polomljenih keramičkih sudova, kamenih artefakata, čekića, oruđa i oružja. Našli smo jednu vrstu krampa ili budka, rađen od jelenskog roga kao i veliki broj koštanih alatki za svakodnevnu upotrebu. Čak smo našli i kamenje koji se koristio za mljevenje žita. To nam govori da osim stočarstva bavili su se i poljoprivredom i to jednim manjim dijelom. Izvjesno je da se prvo naselje u Radmanskoj klisuri, potiče sa kraja trećeg milenijuja a radi se o čuvenoj Vinčanskoj kulturi, čije je središte bilo u okolini Beograda pored Dunava. Ona je stigla do naših krajeva, ne Polimljem, već je stigla sa Kosovske ravni, dolinom Ibra, preko Sjenice ili Vlahova u dolinu Petnjice. Keramički material koji smo našli u Torinama kod Petnjice, u potpunosti se razlikuje od keramičkog materijala koji smo našli na Berankršu kod Berana i pored toga što se radi o istoj kulturnoj grupi. Na lokaciji Torine radimo još neki dan i tu se radovi završavaju a prelazimo na Radmansku klisuru.
Pećina je u potpunosti istražena i tamo nastavljamo sa radovima na dubokom bušenju jer pretpostavljamo da bi u Radmanskoj klisuri mogli da nađemo okamenjene ostatke životinja stare do dva miliona godina. Sad ćemo da baziramo radove na samoj radmanskoj klisuri i pećini. Ove godine smo planirali da, zajedno sa opštinom Petnjica i Ministarstvom kulture, radićemo na konzerviranju zida na ulazu u pećinu. Treba da oslobodimo antički zid, čiji se ostaci nalaze na samom ulazu. Stariji mještani se sjećaju da je postojao znatno veći zid, ali, nemarnošću je to uništeno. Pokrećemo postupak da od pećine grad napravimo jedan prirodni amfiteatar gdje bi mogli da se čak i održavaju neke manifestacije. Sad krećemo da usavršavamo sa dosta elemenata. Imamo podršku i to nesebičnu od opštine Petnjica kao i od nadležnog ministarstva kulture i od ministarstva turizma i održivog razvoja”, kazao je za portal radija kustos Polimskog muzeja, Predrag Peđa Lutovac.
DENIS BOŽOVIĆ
