Dogorjeva ljeto; polegla Petnjica, u divnoj, zelenoj dolini, đe žmari bistra, ljupka Popča, za koju Skenderovići, Ibro i Isat, kažu da je biser Bihora i Crne Gore, ekološke države.
-Priroda u slivu rijeke Popče je veoma čista i nezagađena, što pruža izvrsne mogućnosti za razvoj turizma naglašavaju Ibro i Isat. U strateškim planovima privrednog razvoja Bihora, posebnu pažnju treba posvetiti razvoju turizma i očuvanju zdrave prirode na ovim prostorima… A Petnjica, veliko gradilište; ubrzano se razvija. Davno je prošlo vrijeme valjalica đe su Bihorci, kako je Camil Sijarić bilježio, dolazili da „sukno izvaljaju, vreće izatku i konopce usuču…”
Pj eva Reho Ramčilović: “Petnjico, sada si već grad postala,/ izgledaš sve ljepša, draža, uređenija./Lijepa si ko procvjetala majska ruža,/priroda tvoja ljepotu nam pruža…”
Teče „Bihorsko kulturno ljeto”; smjenjuju se izložbe djela likovnih umjetnika, pozorišne predstave, promocije knjiga i časopisa, kao i onomad kada je promovisan treći broj časopisa “Glasnik Bihora” u izdanju Centra za kulturu Petnjica, koji, u ime izdavača, potpisuju Sinan Tiganj i urednik Sait Šabotić. Predstavio je mr Amer Ramusović „Komunu”, časopis za lokalnu samoupravu i njegovanje baštine Crne Gore. O “Komuni” su nadahnuto govorili mr Željko Rutović, prof, dr Draško Došljak i Branka Bogavac, ističući izuzetan značaj glasila.
A ovo ljeto, podsjetilo me na ono davnašnje, 1972. kada sam u Strugi divanio sa slavnim Bihorcem, Camilom Si jarićem, koji je svojim djelima uveo ovaj nekad zabiti kraj u literaturu.
Kultura je ovdje, kažu Petnjičani, istorijski miraz.
-Pored svih obaveza, problema i izazova lokalna uprava u Petnjici je imala i strateško opredjeljenje da kulturu i kulturnu baštinu posmatra kao svojevrsnu vrijednost ističe preduzimljivi Samir Agović, predsjednik Opštine. Zadnjih godina postigli smo vidan napredak u namjeri da kulturu približimo prije svega našoj publici koja je postala brojna zahvaljujući prestižnim manifestacijama. Kulturna dešavanja, realizovana u proteklom periodu, sasvim sigurno prevazišla su našu sredinu…
Redaju se već prepoznatljive manifestacije: „Dani dijaspore”, „Zavičajne staze”, „Smotra recitatora”, „Internacionalni festival izvornog stvaralaštva”…
U Petnjici ne zapostavljaju svoju tradicionalnu vrijednost, čuveni „Bihorski ćilim”, rukotvorinu vrijrdnih Bihorki.
-Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore imala je puno senzibiliteta za našu inicijativu da „Bihorski ćilim” bude nematerijalno kulturno dobro Crne Gore kaže Samir Agović. Ovo je još jedan pokazatelj da imamo zaista bogato nasljeđe koje pripada, kako nama, tako i Crnoj Gori, Balkanu i Evropi… Želimo da nas kultura spaja. Nastavićemo da stvaramo sve preduslove za zaštitu i afirmaciju, ali i za stvaranje novih kulturnih vrijednosti. Ukazuje i na valorizaciju izuzetno značajnog arheološkog nalazišta Torine, svojevrstan dragulj koji će tek biti predstavljen široj javnosti, kao i atraktivna pećina Gradac, za koju, kako navodi Agović, postoj e čvrsti dokazi da je bila pravi dom za ljude iz Bakarnog doba. Samir Agović upoređuje Petnjicu s rijekom ponornicom; nestajala je i vraćala se na političku mapu Crne Gore.
-Posljednji put je veli Samir imala „ponor” davne 1957. a ponovo „izronila” 2013. godine, kao opština. Period nestajanja ali i novog nastajanja nosio je sa sobom prateće pojave i dešavanja. Period koji je označen kao nestajanje nije mogao donijeti opštedruštveni progres. Međutim, ovaj posljednji „izron” je početak novog progresa i entuzijazma…
Gasne ljeto; promiču Bihorom automobili luksemburških, švaj carskih, njemačkih, slovenačkih registracija… I dijaspora zdušno pomaže zavičaj.
Pjeva Mir sada Herović: „Cio mi je svijet prostran/Kao nebo jednoj ptici/ Al’ od svuda ja se vraćam/ Mom Bihoru i Petnjici./ Tamo mi je kuća stara/1 najljepše uspomene/ Prijatelji iz djetinjstva/ Taj najljepši dio mene…” U Bihor valja dolaziti.
