Bihorska književnica Rebeka Čilović je u emisiji “Haber mladih Bihora” na Radiju Petnjica rekla da su problemi mladih iz Petnjice slični problemima drugih koji žive na sjeveru i da je izbor škole i poziva obrazovanja mnogo važan za kreiranje budućnosti.
„Problemi i načinin njihovog rješavanja su identični na ovom prostoru. Kako pjesnik Duško Radović kaže „ako birate posao koji volite, nećete morati da radite baš ni jednog dana“, tako da je poziv odabira škole mnogo važan. Da sam pravilno odabrala poziv poslije srednje škole danas bih bila profesionalno orijentisana prema onome što najbolje radim. Ipak sam odabrala poziv za izučavanje pravnih nauka, što je drugačije od onoga što volim. Ono što volite i u čemu se pronalazite uvijek usavršavajte“, kazala je Čilović.
O tome koliko religija, patrijahalno vaspitanje, običaji i predrasude utiču na poziv i aktivnosti mladih Čilović kaže da je patrijahalnost sa jedne strane ispoljava pozitivan, a sa druge strane negativan uticaj.
„Što je manja sredina tu je veća mogućnost da patrijahalni momenti mogu biti izrađeni. Ja patrijahalnost razumijem u temelju i tu gdje je on slab, pokušavam kroz poeziju da ga animiram. Ne samo Petnjica, već i cijeli sjever su pod dozom patrijahalnog odgoja i o njemu se ne može uvijek govoriti kao fenomenu koji utiče negativno. Jer postoje momenti koji zagovaraju da je porodica najvažnija i da je uvijek u žiži interesovanja, gdje preovladava uzajamno poštovanje. Kada je u pitanju religija mogu reći da danas živimo jednu pseudo religiju i da imamo mnogo kvanti tumača koji nam Kuran i islam tumače kao neku čudnu interpretaciju, tako da sam ja za to da se čovjek sam sretne sa religijom i i da religija kao filozofija pokuša da mu odgonetne pitanja i da tu pronađe mir. Odnosno, treba pažljivo prići tim interpretacijama koje ponekad čine štetu islamu jer je svaka religija ljubav i ne trebamo je se plašiti, jer nas često kvarni učitelji uče da se religije plašimo i da Boga doživljavamo kao nešto što nije nama blisko“, kazala je Čilović.
Čilović misli da su knjige i vaspitanje preteča ponašanja u društvu i da samo kroz adekvatno obrazovanje i učenje znamo pravilno da djelujemo.
„U Bihoru ima kvalitetno obrazovanih mladih ljudi kojima se ja, kao i svi drugi mogu ponositi. Ali mislim da male sredine maju problem ušuškanosti i da se tu malo radi na inovatvnosti jer svaki nastavni program može biti primamljiviji i privlačniji ako se uključi inovativnost i ukoliko postoji veća interakcija, jer mislim da manje sredine pate od uključivanja u predavanja i slušanja“, kazala je Čilović.
Čilović kaže da Petnjica raspolaže sa malo kapaciteta, ali da je uvijek uz individualce koji žele da uspiju.
„Naša opština uz malo kadra uspijeva da okupi književnike iz svih dijelova svijeta, na šta se malo koja susjedna opština može pohvaliti. A da je dobro organizovana svaka aktivnost pokazuje Bihorsko kulturno ljeto koje se svake godine uspješno realizuje“, dodala je Čilović.
Po pitanju društvene odgovornosti i volonterizma Čilović kaže da misli da mladi imaju danas dovoljno izraženu odgovornost i da svaki mladi čovjek treba da bira put koji glasi „želim da me se tiče“ s tim što je zagovornik teorije da sloboda nije za svakoga, jer uvijek moramo poznavati granice djelovanja uz spoznaju svijesti da smo društveno odgovorni i da poznajemo ono za šta trebamo da budemo kvalifikovani. Po pitanju poređenja mladih sa mladima iz zemalja EU kaže da ne mogu stati jedni drugima rame uz rame, jer se uvijek razlikuje materijalni momenat, kao i mnogi drugi jer je prva razlika u standardu.
„Ko mora da pokrene pitanje da više i bolje djelujemo ne može se lako odgovoriti, jer mislim da kod svakog pojedinca mora da se rodi jedna zdrava ideja umrežavanja i da mladi ljudi budu svjesni svoje energije, poleti i da kanališu svoju dragocjenu energiju ka dobrim stvarima. Društvena svijest podrazumijeva da djelujemo kako bi doprinijeli opštem dobru, kako za svakog od nas tako i za druge“, kazala je Čilović.
O perspektivi mladih u Petnjici Čilović kaže da je ovo tek mlada opština i da će se ona vremenom razviti tako da to pruža mnoge mogućnosi. Vjeruje da će se razvijati i kulturnom smislu i da će postati turistički centar za dijasporu i ljude koji su zainteresovani da vide prirodne ljepote. Kada su u pitanju mladi i njihov uticaj na udlučivanje, smatra da je to individualno, što je i normalno.
„To što mladi napuštaju Petnjicu je problem koji tišti cijeli sjever, a ne samo ovu opštinu jer mladima je uvijek bilo primamljivo da se bolje materijalno obezbijede, dok ljudi koji završavaju fakultete misle drugačije. Za jednog intelektualca odlazak u inostranstvo nije pravi put“, kazala je Čilović.
Čilović kaže da je zapadna kultura mnogo uticala na bihorski korpus odgajanja djece, braka i formiranja porodice i da je sve ono što misli o tom principu opjevala u svojim pjesmama u zbirci „Album za prognane“.
ALDIJANA NOVALIĆ
