Konzul Crne Gore u Frankfurtu, Dejan Vuković je nedavno u Frankfurtu na promociji “Bihorskog ćilima” imao zapažen i nadahnut govor u kojem je, inspirisan ljepotama Petnjice, promovisao kulturne i druge vrijednosti Bihora. Govor Vukovića prenosimo u cjelosti.
Poštovani zemljaci, dragi prijatelji, dame i gospodo,
Zahvalnost svima na brojnom prisustvu čime ste uveličali jedinstveni kulturni dogadjaj, izložba Bihorskog ćilima, prvi put u SR Njemačkoj, ujedno prvi put u jednoj od diplomatskih misija Crne Gore, što nam čini posebno zadovoljstvo.
Posebna zahvalnost entuzijastima iz Udruženja “MonteHess”, njegovim clanovima od Kotora, Rožaja, Pljevalja, naravno iz Bihora, koji su s patriotskim žarom, zdušno, i sa već dokazanim senzibilitetom za promociju crnogorske kulture, organizovali izložbu Bihorskog ćilima, pri tome nesebično darujući vrijeme, energiju, volju, zelju, i kao i brojni crnogorski iseljenici svoju ruku koja je topla, široka, i nadasve izdašna.
Večerasnjim gostima uvaženoj gospodi, gradonačelniku Petnjice Samiru Agoviću, predsejdniku SO Petnjica Mehmedu Adroviću, autoru projekta Ismetu Iku Latiću i njihovim saradnicima iskreni komplimenti što od obnove lokalne samouprave u Petnjici 2013. godine posebnu pažnju poklanjaju promovisanju kulture. U to se može uvjeriti svako, pogotovo ljeti, kada niz župnu Limsku dolinu, od Berana, preko Police i Budimlje, udje u Bihor, dje ga zapljusnu pitoreskni pejzaži Petnjice, i u lijepoj, modernoj, komfornoj sali Centra za kulturu, u otmenoj i ugodnoj atmosferi uživa u “Bihorskom kulturnom ljetu” koje je bogato i obilato kao priroda Bihora i gostoprimstvo ljudi toga kraja. Njihovi napori na tom polju uočeni su od strane nadležnih crnogorskih institucija i zato je Bihorski ćilim uvršten na prestižnu listu nematerijalno kulturno dobro Crne Gore, od Boke do Bihora, od Bokeljske mornarice, izrada dobortske čipke, čuveni crnogorski oro, zlatom vezena crnogorska narodna nošnja-jedna od najljepsih na svijetu, za nas zasigurno najljepša, tradicionalne igre i folklor kolašinskog kraja, Bihorski ćilim i drugo. Uvjeren sam da je to samo stepenik ka elitnoj listi svjetske kulturne baštine pod patronatom UNESCO-a.
I zato vjerujem da će ovaj predivan dogadjaj biti podsticaj crnogorskim iseljenicima širom svijeta, ali i podstrek našim kolegama diplomatama, kulturnim poslanicima, i prijateljima Crne Gore u svijetu da svi zajedno pomognemo da Bihorski ćilim, poput čarobnog saga iz najljepših priča našeg djetinjstva, sleti i u druge evropske i svjetske metropole, i udaljene kontinente, promovišući kulturu i multikulture Crne Gore.
Stoga s pravom možemo reći da je riznica crnogorske kulture i multikulture raskošna, mistična, bogata, ujedno zanosna, zavodljiva i svima privlačna. Mi treba da je afirmišemo, njegujemo i ljubomorno čuvamo i uvijek naglašavamo da je autohtona iz Crne Gore.
Ono sto daje posebnu draž Bihorskom ćilimu su stihovi
Nikšićanina Minje Koprivice: Ko ne bi počinuo na Bihorskom ćilimu, mekšem od tovara dubrovačke svile, u čijim nitima su utkani duša i mladost Bihorskih ljepotica.
Autor teksta je konzul Crne Gore u Frankfurtu, Dejan Vuković
