Ako je Brazil kolijevka fudbala, onda teren u Trpezima pomaže da se na trenutak osjećamo kao Brazilci. “Visprenost, talenat, ljepota igre” su epiteti koji se kao cjelina vežu samo za jedno ime – Mensur Muhović.
Bihorski kraj je od vajkada mogao da se pohvali kvalitetima koje je iznjedrio, a Mensur talentom i nadimkom “bihorski Ravaneli”. Smirenost, odlučnost i okretnost su ono što krasi ovog 35-godišnjaka.
Odrastao je u Trpezima, đe je od malih nogu pokazivao svoj raskošni talenat. Iako uskraćen da uradi nešto više sa fudbalom, ljubav prema ovom sportu kod Mensura ne jenjava. Ako bismo pogledali njegov život, jedino što drži kontinuitet jeste snaga i volja za “ćeranje” lopte. Vazda raspoložen i uvijek slobodnog vremena za ovu vrstu razonode.
Mensurovu emociju uspjerenu prema fudbalu pratio je glas momka koji je svakog momenta spreman da pomognem đeci koja odrastaju na trpeškom poligonu. Svoje prve fudbalske korake su upravo krenuli uz njega. On je bio taj koji ih je podučavao i koji je lijepom riječju podizao samopouzdanje omladine. Ali ne samo savjetima, već i ljepotom igre koju im je poklanjao iz dana u dan. Uz svako novo svitanje išla je i radost zbog još jednog novog dana koji će da protekne uz bihorskog Ravanelija. Naravno, pored fudbalskih benefita, omladina koja je odrastala uz Mensura dobijala je i vrijedne životne savjete. Svaki njihov problem, on je osjećao kao svoj i tako mu pristupao, nesebično poklanjavši sebe da svaku prepreku riješe zajedno. Omladina iz Trpezi je u Mensuru imala iskrenog prijatelja, koji se njihovom uspjehu radovao isto onoliko koliko je srećan zbog svojih.
Svoj raskošni talenat nije predstavio svjetskoj javnosti, ali bihorski kraj itekako zna šta ovaj momak posjeduje. Taj dar nije samo jegov, već svih onih koji su bili izloženi istom.
I možda Brazil jeste kolijevka fudbala, ali svijet je ostao uskraćen da upozna još jednog visprenog miljenika fudbala, koji je od igre pravio umjetnost, a od vremena provedenog na terenu izvor pozitivne enrgeije i izvor važnih lekcija.
LION HODŽIĆ