ZK Bihor iz Luksemburga ne posustaje; samo u zadnja dva mjeseca imao je dvije prestižne manifestacije kulture: Obilježavanje jubileja „Deset godina postojanja“ i festival „Dani bošnjačke kulture u Luksemburgu“
Još jedan festival, u organizaciji udruženja ZK Bihor iz Luksemburga, je iza nas. Još jedna dobro organizovana priredba kulture 30-og novembra i 1-og decembra ove godine, protekla je u znaku Desetogodišnjice postojanja ZK Bihor.
Grupa ljudi, istinskih entuzijasta, predanih očuvanju tradicije i kulture – još jednom su, i to sa visokom ocjenom, položili ispit zrelosti i nacionalne osviješćenosti.
Svi smo mi, na kraju isti, misleći na norode koji žive na Balkanu, sa malim kulturološkim razlikama. I to, za svakog normalnog čovjeka, treba predstavljati prednost, a ne falinku. Jer upravo ta tanka nit kulturološke različitosti i jeste essencija i najljepša šara na multinacionalnom i multikonfesionalnom tkivu naroda Crne Gore i drugih država na Balkanu, a, svakako, i u svijetu.
Bošnjaci Crne Gore, kao i drugi narodi koji je čine, sa tom svojom kulturološkom različitošću, predstavljaju cvijet u kulturnom mozaiku Crne Gore i Balkana.
***
Ovogodišnju, desetu po redu, manifestaciju „Dani bošnjačke kulture u Luksemburgu“ svečano je otvorio ministar rada i socijalnog staranja u Vladi Crne Gore Kemal Purišić, koji je, između ostalog, naglasio da je dijaspora dala nemjerljiv doprinos crnogorskoj nezavisnosti, ali i da različitost kultura koje se dopunjuju predstavlja bogatstvo našeg državnog prostora.
“Ovo je prilika da vam iskažemo veliku zahvalnost za sve što ste radili i radite da današnja Petnjica i Bihor budu zajednička briga i naša kuća koju želimo da uredimo na najbolji mogući način“, rekao je Purišić.
Ministar savjetnik u ambasadi Crne Gore u Briselu Predrag Stamatović govorio je na skupu i još jednom podvukao čvrstu saradnju ambasade Crne Gore i dijaspore u Luksembiurgu.
***
Svakako, kao što je mnogima poznato, ZK Bihor iz Luksemburga jeste čuvar kulturnog obilježja i tradicije Bihora, Bošnjaka i Crne Gore koju doseljenici u Luksemburgu, članovi ZK Bihor, uzimaju za svoju jedinu domovinu.:
“Mi znamo ko smo, odalke dolazimo i šta želimo. Mi nastavljamo stazama kulture, humanitarnog rada, organizovanosti, čuvanja tradicije našeg Bihora, Petnjice i naše Crne Gore”, Rekao je, u svom obraćanju, između ostalog, predsjednik UO ZK Bihor, diplomirani iženjer Esko Halilović i naglasio:
Mi sve što radimo vezano za ZK Bihor, zavičaj i svoju domovinu – radimo srcem, a kada se srcem radi rezultati ne mogu izostati i zato mi jesmo danas udruženje o kojem se priča širom dijaspore i domovine. Potrudit ćemo se da tako i ostane.
Bogata književna lepeza na festivalu
Na ovogofišnjoj manifestaciji učešće su uzeli književnici: Nico Helminger, književnik iz Luksemburga, Sreten Vujović, Safet Sijarić i Ivana Đukić iz Crne Gore, Murat Baltić porijeklom iz Sjenice, koji godinama živi u Njemačkoj, kao i Dino Burdžović rođen u Bijelom Polju a koji, također, godinama živi u Njemačkoj. Iz Bosne i Hercegovine predstavio se prof. dr Džemaludin Latić, kao i glumac Zijah Sokolović čiji su nastup često prekidali frenetični aplauzi u prepunoj sali Centra za kulturu u gradu Rumelanžu.
O književnom stvaralaštvu Murata Baltića govorio je poznati publicista Almir Mehonić, dok je moderiranje književnih nastupa kao i promocije časopisa „glasnik Bihora“ i monografije „Deset godina postojanja udruženja ZK Bihor“ pripalo Faizu Softiću.
Promoteri monografije bili su: Remzija Hajdarpašić, dr. Ismet Iko Latić, Safet Sijarić i urednik monografije Faiz Softić.
Promocija časopisa „Bihorski glasnik“ povjerena je Sinanu Tiganju, Džemilu Skenderoviću, Ismetu Iku Latiću i Faizu Softiću.
Ovaj put publika je imala priliku slušati i mladu Elvinu Rastoder za klavirom, koja je maestralno izvela kompoziciju 1ére Arabesque Debssy.
KUD „Bihor“ iz Petnjice pokazalo je da s pravom slovi za jedno od najboljih folklornih društava u regionu.
Pored KUD Bihor iz Petnjice, publika je imala priliku vidjeti i nekoliko koreografija folklorne sekcije ZK Bihor.
Na ovoj manifestaciji predstavila se i Sevda Čelebić, porijeklom iz bihorskog sela Crhalj, prva Bihorka koja je u svom rodnom selu pokrenula seoski turizam; izgradila veliku kuću i uredila ambijent, te je svake godine posjećuju turisti iz Evrope, mahom iz Holandije.
Voditelj programa i ovaj put – Hamdija Rastoder.
I, da bi sve bilo kako valja i tradicija nalaže, vrijedne aktivistkinje ZK Bihor su pripremile bihorsku sofru za goste i sve prisutne, tako da smo se imali priliku, za trenutak, i kroz ukuse i mirise tradicionalnih jela, vratiti zavičaju, kojega, i na taj način, čuvamo od zaboorava.
FAIZ SOFTIĆ
.
