Ginekološka ordinacija “Bralić” iz Rožaja i Radio Petnjica će u narednim danima objavljivati tekstove – savjete za trudnice u doba gripa i korona virusa. Ovo je način da pomognemo ranjivijim grupama društva u vremenu kada je pošast COVID-a 19 okovala svijet.
Piše:Prim dr Izet Bralić
Početna saznanja da korona virus napada samo pluća kao glavni respiratorni organ se postepeno koriguju. Danas je prisutan stav da bolest može zahvatiti cijelo ljudsko tijelo. Za razliku od svojih “rođaka” SARS-a i MERS-a koji su napadali dominantno respiratorne organe, novi korona virus izaziva oštećenja i drugih vitalnih organa. Vecina podataka o efektima virusa još se proučavaju i dug je put do istine. Koronavirus je novi i još nijesu u potpunosti razotkriveni svi njegovi efekti. O posljedicama nakon ozdravljenja ćemo tek slušati. Da li je dejstvo virusa na ostalim organima u našem organizmu posljedica širenja virusa putem krvi ili se korona virus direktno veže za ćelije drugih organa, odgovori već pristižu. Danas ću govoriti o uticaju virusa na želudac. Da bi bolje razumjeli ovu temu, predlažem da se podsjetimo uloge želuca u našem organizmu.
STOMAK (ŽELUDAC)I NJEGOVA ULOGA
Stomak je mišićno-sluzokožni organ koji se nalazi izmedju jednjaka i tankog crijeva u gornjem dijelu trbuha. Želudac prima hranu, usitnjava je i natapa želudačnim sokovima kako bi se lakše varila u ostalim djelovima crijeva. Želudac oslobađa kiseline i enzime za hemijsku razgradnju hrane. Bogata mreža krvnih sudova i nerava okruzuju želudac. Zidovi želuca se sastoje od četiri sloja. Počevši od unutra prema vani to su: mukoza, submukoza, mišićni sloj i serosa. Peristaltika je stezanje i opuštanje mišića želuca kako bi se fizički razdrobila hrana i pokrenulo je prema dole. Ove kontrakcije stvaraju mišići zida želuca koji su isprepletani i djeluju veoma složno i snažno. Sluzokoža i podsluzokoža su u vidu nabora. Kad se želudac raširi hranom, ti nabori se raspruže i postaju glatki. Dobro usitnjena hrana, natopljena želudačnim sokovima se kontrakcijom mišića želuca ubacuje u DUODENUM. To je cijev u obliku slova C koja hranu prima iz želuca i priprema je za hemisku razgradnju dalje u crijevima nishodno.
Kako korona virus dospijeva u želudac? Hranom ili?
Odgovor je DA samo ako je zaražena osoba kašljala u blizini hrane koju ćete jesti ili ako koristite isti pribor za jelo ili čašu iz koje pijete sa inficiranom osobom. Ovih dana je potvrđen novi simptom, gubitak čula mirisa i ukusa. Ovi simptomi najčešći su kod mladih pacijenata koji ne kašlju i nemaju temperaturu. Studija sprovedena na 200 pacijenata iz Vuhana je pokazala da problemi sa sistemom za varenje kao što su dijareja, povraćanje i gubitak apetita mogu biti rani simptomi korona virusa. Takođe je potvrđeno da se gubitak osjećaja mirisa i ukusa povlače nakon završetka infekcije. U Njemačkoj se navodi da više od 2 u 3 potvrđena slučaja ima ove simptome. U Južnoj Koreji, gdje je testiranje bilo raširenije, 30% pacijenata koji su testirali pozitivnost imalo je gubitak osjećaja ukusa. Američka akademija za otorinolaringologiju savjetuje da ove simptome treba dodati pri testiranju bolesnika na infekciju COVID-19. Mnoge trudnice doživljavaju mučninu i povraćanje. U većini slučajeva povraćanje nestaje nakon prva tri mjeseca trudnoće. Kod većine povraćanje tokom trudnoće uz redovan unos tečnosti i umjerenu ishranu ne daje komplikacije niti za majku niti za plod. Ali ako trudnica povraća više od 3-5 puta u toku dana tada je vrlo opasno za majku i dijete. Trudnica gubi na težini, a povraćeni sadržaj može sadržavati krv i nekad je boje kafe. Često se gubi i mnogo tečnosti sto dovodi do dehidracije. Samo 2% svih trudnica pati od Hyperemesis Gravidarum. Razlozi tome su: stomačna infekcija sa Helicobacter pylori, visoki nivo estrogena ili hormona hCG, koji se pojačano stvara u trudnoći, kao i visoki nivo Tiroxina -hormona štitne žlijezde. Dehidratacija izaziva poremećaj krvnog pritiska, ubrzan rad srca, probleme sa bubrezima i trombozu a rizik od preeklampsije raste. Ako je krv previše kisela zbog loše ishrane i ako se ne liječi na vrijeme, to čak može biti opasno za život bebe. Sve ove simptome, poput gubitka osjećaja mirisa i ukusa, mučnina, povraćanja i proliva sam naveo kako bi trudnice razlikovale ove simptome od sličnih tegoba koje daje i korona virus. Iako je KOVID 19 respiratorni virus, on se ipak ponaša ,,promiskuitetno” i kada nađe ćelije drugih organa sa podesnim receptorom on se veže za njih.
Kako korona virus izaziva proliv?
Korona virus se veže za ćelije sluzokože želuca i crijeva izazivajući oštećenje ćelijske membrane ili je čine propusnom, tako da tecnost otiče iz ćelija u lumen crijeva. Neka istraživanja su otkrila virus u uzorcima stolice, što bi moglo značiti da se zaraza može širiti i stolicom. Još imamo puno toga da naučimo o ovom virusu.
Prim. dr Izet Bralić
