Ginekološka ordinacija “Bralić” iz Rožaja i Radio Petnjica će u narednim danima objavljivati tekstove – savjete za trudnice u doba gripa i korona virusa. Ovo je način da pomognemo ranjivijim grupama društva u vremenu kada je pošast COVID-a 19 okovala svijet.
O tome kako se koronavirusna infekcija širi tijelom svakodnevno pristižu nova saznanja.
Evo šta su naučnici otkrili o tome kako korona virus inficira i napada ćelije i kako može uticati na organe izvan pluća.
Otok i oslabljen protok kiseonika mogu izazvati da se u plućima sakuplja tečnost , gnoj i mrtve ćelije. Nakon početne infekcije može se razviti i pneumonija.Neki bolesnici imaju toliko problema s disanjem da ih ljekari moraju priključiti na respiratore. U najgorim slučajevima, poznatim kao sindrom akutnog respiratornog distresa, pluća se pune toliko tečnosti da nijedna podrška disanju ne može pomoći i pacijent umire.
Pluća nijesu jedini zahvaćeni dio tijela?
Svakodnevno saznajemo da se infekcija može proširiti preko sluzokože, od nosa do rektuma.To može biti objašnjenje zašto neki pacijenti imaju simptome poput dijareje ili smetnje u radu srca.Virus takođe može doći u krvotok i krvlju se spustiti do srca i činiti neke direktne štete.Kada virus dospije krvlju do srca ,imunološki sistem tijela se prebacuje u veću brzinu kako bi se što jače borio protiv infekcije, razvija se upala koja može izazvati oštećenja tih organa u kojima se borba odvija.
Kao rezultat toga, naši organi trpe štetu koju nanosi ne samo virus, već i imunološki sistem dok žestoko odgovara na prisustvo virusa.Ali taj odgovor nije isti kod svih .
Osnovno pitanje je zašto se neki ljudi ozbiljno razbole a drugi ne?
Oko 80% ljudi zaraženih novim koronavirusom ima relativno blage simptome. Ali oko 20% ljudi se ozbiljno razbole, a kod oko 2% pacijenata bolest je kobna.
Uticaj koron virusa na srce
Neki oporavljeni pacijenti su se opet razboleli, zbog toga što su virusi oštetili plućno tkivo ili srce koje je nakon toga napala bakterija .Neki od tih pacijenata su umrli od bakterijske infekcije, a ne od virusa.
Kod takvih pacijenata je EKG otkrio patološki srčani ritam. Pacijenti su dokazano imali visoki nivo proteina zvanog troponin, znak oštećenog srčanog mišića. Ljekari su pokušavali otvoriti pacijentima blokirane arterije – misleći u prvi mah na infarkt.Ubrzo su zaključili da pacijenti nijesu imali srčani udar. Krivac je bio coronovirus.
Šta bi ljekari trebali učiniti ovih dana kada vide pacijente s očiglednim srčanim udarima? Treba li prvo testirati pacijenta na coronovirus – ili je to gubitak dragocjenog vremena za većinu pacijenata koji zapravo imaju srčani udar?Treba li svakog pacijenta s koronavirusom testirati na visoku nivo troponina u krvi.
Razmišljamo :pluća ,pluća, pluća -ali moramo razmišljati o mogućem direktnom uticaju korona virusa na srce. Studija, iz Kine je otkrila da 20 % pacijenata hospitaliziranih s Kovid-19, ima neke dokaze o oštećenju srca.
Mnogi od njih nijesu imali osnovne srčane bolesti. Ali često su imali nenormalni EKG, te visoki nivo troponina, koji je ponekad rastao do nivoa koji se vidi kod pacijenata sa srčanim udarom.
Rizik od smrti kod ovih bolesnika je četiri puta veći nego kod bolesnika bez srčanih komplikacija.Izvještaj u Italiji, opisuje zdravu 53-godišnju ženu koja je razvila miokarditis.Specijalista za miokarditis u bolnici u Milanu, je zaključio da pacijent vjerovatno ima problema sa srcem zbog imunološkog odgovora njegovog tijela na virus.Zaraženi pacijenti koji dobiju miokarditis ne moraju imati više virusa u svom tijelu od onih koji nemaju srčanih tegoba.
Zašto je to tako?
Moguće da je miokarditis rezultat snažnog imunološkog odgovora koji gubi kontrolu dok pokušava savladati koronovirus, stvarajući tako prekomjernu količinu citokina ,koji izazivaju upalu. A tako nastala upala jednako oštećuje srce. Takvo stanje, zvano oluja citokina, je teže kod starijih ljudi i ljudi sa osnovnim hroničnim bolestima. To je osnovni uzrok teških kardiloških komplikacija koje mogu dovesti do smrti kod bolesnika s coronovirusom.Citokini direkno podstiču poremećaj zgrušavanja krvi.Krvni ugrušci u koronarnim arterijama mogu blokirati protok krvi i izazvati srčane udare.Još jedna mogućnost, kod nekih pacijenata sa coronovirusom ,srčani problemi nastaju kao posljedica infekcije u plućima.
Kako se to dešava?
Pluća ne rade dovoljno , tako da nema dovoljno kiseonika .Ovo povećava rizik od aritmije.Istovremeno, groznica izazvana virusom ,povećava metabolizam tijela i srčanog mišića. Rezultat toga je da pacijentovo srce zahtijeva više kiseonika a dotok je sve manji.Manjak kiseonika izaziva oštećenje srca.Pored ovog mehanizma djelovanja korona virusa na srce ,još uvijek nije isključena mogućnost da KOVID19 direktno oštećuje mišić srca.Najtežu kliničku sliku imaju hronični srčani bolesnici,dijabetičari i plućni bolesnici.
