Skoro na svakom putnom pravcu u Bihoru možemo naići na neku od česama, sagrađenim za dobro i na usluzi putnicima namjernicima. Ranije su česme bili građene kao mjesta gdje se čovjek može odmoriti i u isto vrijeme napojiti stoku. Izgrađene su bile kao drvena korita sa drvenim produžetkom sa izvora. Sada su česme, uglavnom sa betonskim koritima, klupama sa sjedenje oko nje i obaveznom posvetom na vidnom mjestu.
Mirsad Hadrović je još 2013. godine napisao knjigu Vakufi u Beranama, koja je obuhvatila i teritoriju Petnjice. U okviru te knjige veliki prostor je posvećen upravo česmama i tom takozvanom kultu Bihoraca.
Hadrović je u razgovoru za Radio Petnjica rekao da je “hajrat česma” najčešće dug nekome.
„Hajrat česma je najčešće dug nekome. Česme se prave za umrle, pred dušu nekome, na taj način se upotpunjava dobročinstvo ili propust prema tom umrlom. U Bihoru gotovo da nema putnog pravca da nećemo naići na česmu. U Bihoru je napravljeno više od 50 česama do 2013 godine, što je za jedno malo mjesto, kao što je Bihor, zaista impozantan“, kaže Hadrović.
Prema podacima iz knjige, 1967, godine je napravljena prva česma u Bihoru.
„Tada su bili skromni hajrati. Danas bi trebalo ukazat na to da ne treba da se pretjeruje pri izgradnji. Veća je važnost vode nego izgleda”, smatra Hadrović, jer, kako kaže, ista je funkcija česme sa drvnim koritom i česama koja su građene savremenim materijalima.
„Naš narod u posljednje vrijeme zaista ulaže veliki novac za ono što nema potrebe. To svojevrsno dokazivanje ekonomske moći je pogrešno. Bihor je preplavljen vodom, to ga čini lijepim i zelenim“, kaže Hadrović.
U ne malom broju slučajeva, okolina česam su puna smeća i Hadrović smatra da onaj ko je napravio treba da se brine i o čistoći tog mjesta.
“Ukoliko on ne bude vodio računa taj hajrat će biti zapušten. Ako ne postoji takva mogućnost, onda uredjenje prostora oko česama moglo bi da preuzme Komunalno preduzeće i uvrsti ih u svoje aktivnosti makar jednom mjesečno. Naše česme su ukrasi opštine, a karakter ljudi pokazuje put i česma“, kaže Mirsad Hadrović.
On je apelovao na građane da vode računa o čistoći i pored česama, ali pored puteva i rijeka.
“Pored rijeka, iz kojih smo nekada pili, danas skoro da tu vodu ne možemo koristiti ni za tehničke stvari. Voda je dio nas i očekujem od pojedinaca, od organizacija, od nadležnih da vodimo brigu o njoj. Mi nećemo uništiti prirodu, nego će ona, sa tim što je zagadjena uništiti nas“, zaključuje Mirsad Hadrović.
REDAKCIJA RADIJA PETNJICA
PROČITAJTE JOŠ:
UČI DOMA: POGLEDAJTE KAKO FUNKCIONIŠE ONLINE NASTAVA U PETNJICI
