U okviru tribine Kulturna tradicija i savremeno stvaralaštvo, u Centru za kulturu u Petnjici, održana je promotivno-edukativna tribina: Pisanje i čitanje.
Uprkos pandemiji i povećanoj epidemiološkoj sitaciji, organizatori su uspjeli da održe tribinu i da jedan dio gostiju prisustvuje, dok gosti iz regiona, iz poznatih razloga nijesu doputovali u Petnjicu.
Zajednički pojekat zbirka priča Odlivanje Bihora, okupio je poznata imena iz svijeta kulture, koji su petnjičkoj publici predstavili svoje impresije o zbirci radova inspirisanih Bihorom.
Na promociji knjige priča Odlivanje Bihora govorili su: Dragana Erjavšek, urednik Mirsad Rastoder, recenzent prof. dr Draško Došljak i mr Aldemar Ibrahimović.
Moderator programa bila je Rebeka Čilović, koja je svojim nastupima u razgovoru sa učesnicima iznosila svoja promišljanja i unijela dijapazon interaktivnosti pozitivne energije.
Zbirka priča inspirisane Bihorom pod nazivom Odlivanje Bihora čine tridesetdvije priče i dvije besjede sa susreta kod kuće Ćamila Sijarića, kao i osvrt Draška Došljaka na zbirku.
Dragana Erjavšek prvi put je u Petnjici i u svom obraćanju se osvnula na zbirku Odlivanje Bihora.
“Ljudi koji imaju zavičaj, to je srećna grupacija ljudi. Zavičaj u svakom smislu predstavlja početak ili što bi današnja generacija nazvala početnim podešavanjima.
U tom smislu, ljudi koji imaju svoj zavičaj koračaju naprijed, bez obzira koliko bio težak, trnovit i po nekad neprohodan, uvijek je put za nazad.
U metaforičkom smislu, to je otvorena karta za povratak sebi, tačka sa koje se može krenuti iznova, rasterećeno prije svega i uz podršku, koja je evidentna.
Zbirka Odlivanje Bihora mnogo je šira od svoje geografske odrednice, to je Bihor u odlomcima, Bihor u sjećanjima, Bihor u posrednim pričama, Bihor kao metafora za ljude koji žive ovdje ili koji su živjeli a najviše susret sa prošlošću i sa izazovima našeg sada.
Sudeći po tekstovima iz zbirke, savremeni pisci vode težnjama da ne veličaju svaki segment tradicije, da dopišu sitnim slovima između redova, da žene nijesu niža bića, čiji je zadatak da služe čovjeku i čovječanstvu, već su potpuno jednake sa muškarcima, a superiornije samom činjenicom da život u sebi odgajaju i donose na svijet. Zato mi je drago da je žena dobitnik nagrade za priču, koja je inspirisana Bihorom”, zaključila je Dragana Erjavšek.
Mirsad Rastoder, tvorac ideje i pokretač književnih susreta, nadasve ideolog i inspiracija mnogim ljudima porijeklom iz Bihora i drugih mjesta da izvezu priču koja im niče u srcu, obratio se petnjičkoj publici i govorio o motivima i inspiracijama zavičaja.
„Nit koja se provlači trinaest godina i koja će se provlačiti i dalje, jer je misija da se zavičaju vraćamo makar kroz stvaralaštvo i da na neki način sve zavičajne vrijednosti se podignu na viši nivo, oslajajući se na sve ono na šta su stvarali veliki majstori pisane riječi, poput Ćamila Sijarića.
U tom smislu, Festival ide korak dalje otvarajući teme koje mogu da inspirišu ne samo književnike, nego i ljude koji se bave drugim poslovima da u zavičaju i na drugim mjestima, kroz recimo arhitekturu ugrađuju nešto što ima šmek zavičaja, imaju znak zavičaja, nešto što je lijepo iz zavičaja a nađe se na potpuno novoj zgradi u obliku nekog prozora, šadrvana, hajata.
Mislim da je večerašnja tribina dala vrlo interesantan presjek i odnosa knjiga prema kulturnoj tradiciji i savremenom pismu, ali je dala i neke putokaze kako kulturnu tradiciju treba upotrebljavati i kako o njoj razmišljati, kako bi na tom tragu išlo se dalje i stvarala nova djela koja će imati referentnost za savremenu umjetnost i savremena djela i uvažena u savremenom svijetu.
Mi, odavde iz Bihora uporno podstičemo na vraćanje zavičaju, vraćanje makar u mislima i djelima, pa neka i ovo veče bude u tom smislu, neki mali doprinos“, zaključio je Mirsad Rastoder.
Prof dr Draško Došljak je posebno istakao da je osmi konkurs, koji se održava zahvaljujući Mirsadu Rastoderu, NVU Centru za kulturu, Festivalu priče Zavičajnih staza, pokazao različite poetike različitih generacija iz regiona i pokazao da svako ko je priložio priču u ovom konkurku, priložio je dio svog zavičaja.
“Prilažući dio svog zavičaja, obogatio je ono što jeste Bihor kao zavičaj. Bihor kao književna meta, koju su nišanili autori priča, pokazao se kao raskošni gorostas i prijatelj dobrog pera i mastila. Ne čudi onda što su zastupljeni pisci tu metu pretvarali u pitke lirske izvore, sa koji se napaja književno nebo sa kojeg večeras kaplje bistra književna voda. Bihor je priča za sebe, priča koja se odliva i u ove priče, priča koja se zapisuje i čita”, zaključio je dr Draško Došljak.
Na tribini je govorio akademski slikar mr Aldemar Ibrahimović, koji je dao nemjerljiv doprinos svojim radom i činio u proteklom vremenu da Festival priče inspirisane Bihorom živi.
U vremenu kad se govori da se malo čita, a neko govori da se nikad više nije pisalo, mišljenja sam da se nikad vise nije čitalo nego danas, ali u drugoj formi, pomiću tehnologije. Ono što je problem, to je da knjige malo čitamo.
Mr Aldemar Ibrahimović se osvrnuo na zbirku i kazao da Odlivanje Bihora upozoravajući je nostalgičan naziv zbirke, priče vezane za ovaj bajkoviti prostor Bihora i raličitih sudbina ovdašnjih ljudi, isprepletani u glavama tridesetdva autora, koji svak svojim književnim izrazom čini ovu knjigu zanimljivom i neponovljivom”, zaključio je mr Aldemar Ibrahimović.
Festival priče inspirisan je Bihorom od samog početka koji pokušava da promoviše sve ono što su vrijednosti kulturne tradicije Bihora, kao i drugih krajeva svakog zavičaja i svakog čovjeka koji piše i kojeg inspiriše svoj zavičaj.
Festival u svom trajanju ima svoje pobornike i ljude koji se rado odazivaju, ne samo sa prostora Bihora i oni koji su porijeklom sa Bihora, nego i iz drugih krajeva, jer ih negdje zavičajna tema uvijek zanima.
Naravno, govorilo se o tome kako gajiti i pakovati proizvode, da se kroz svako novo savremeno razmišljanje koriste i one vrijednosti koje su nekada postojale ili postoje u našem biću.
Učesnici su istakli da vjeruju da se svaki ozbiljan umjetnik poziva na kulturnu tradiciju i pokušava da stvori savremeno djelo, koje će imati univerzalnu vrijednost i koje će se razumjeti ne samo na našim prostorima, nego će razumjeti i uvažiti i u drugim državama, ali je potrebno biti majstor i težiti da se bude taj majstor koji će stići do velikih visina. Cilj Festivala priče je da podstiču mlade ljude, kao i ljude koji su zaboravili svoje talente da pišu, slikaju, da se bore za svoje ideje i ostvarenja svojih neostvarenih talenata.
Na kraju programa, podsjetimo, dodijeljene su nagrade. Prema ocjeni žirija Ferida Durakovića, dr Jasmine Ahmetagić i mr Vaska Raičevića prva nagrada pripala je autorici Tijani Rakočević iz Kolašina za priču “Jedna usta manje”.
Druga nagrada otišla je u ruke autora Safeta Sijarića iz Sarajeva za priču “Slučaj u potkrškoj krčmi“.
Treću nagrada osvojila je priča “Vrijeme pogani” autora Ulvije Mušovića iz Prijepolja.
Specijalnu nagradu za autentičnost pripovijedanja, prema ocjeni žirija, zaslužila je priča „Vrata“ autora Fajka Kadrića (Kalesija – BiH).
Autorka priče “Jedna usta manje” Tijana Rakočević, kojoj je pripala nagrada za prvo mjesto, prisustvovala je dodjeli nagrada i obratila se petnjičkoj publici, rekavši da je veliko zadovoljstvo što je u Petnjici po prvi put, ali se osjeća kao da je po stoti put.
„Večeras sam u Petnjici dočekana kao kod kuće. Nemam takav osjećaj kad neđe pođem kao što sam večeras osjetila. Meni ova nagrada puno znači, kao da je svjetska, naročito što dolazi od žirija Vaska Raičevića, Feride Durakovića i Jasmine Ahmetagić, jer su to ljudi koji su zaista prepozanti u ovom poslu, kao ljudi koji su od pera, koji znaju šta rade i koji znaju da prepoznaju pravi kvalitet“, kazala je Tijana Rakočević.
Autorki Tijani Rakočević, nagradu za prvo mjesto uručio je Enver Rastoder, predstavnik ZK Bihor iz Luksemburga, koji je donirao nagradu za prvo mjesto.
Enver Rastoder pročitao je pismo Zavičajnog kluba Bihor iz Luksmburga.
Nagradu za treće mjesto, koje je osvojio Ulvija Mušovića uručio je Mirza Luboder ispred Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, koje je doniralo nagradu za treće mjesto. Nagradu je preuzeo Ulvijin prijatelj Isko Mulabegović, koji je pročitao pismo koje je Ulvija poslao.
Kako je istako Mirsad Rastoder, jato golubova će odnijeti nagrade Safetu Sijariću do Sarajeva i Fajku Kadriću do Kalesije, koji nijesu bili prisutni na dodjeli nagrada.
Urednik zbirke priča „Odlivanje Bihora“ je Mirsad Rastoder, recezenti Azra Glavatović i Draško Došljak, lektori Selma Skederović i Nada Bukeljić, dizajn Petar Vujović, Alisa Rujović je crtežima obogatila knjiga, fotografije u knjizi autorizuju Latif Adrović i Adem Ado Softić.
Organizator književne večeri je NVU “Centar za kulturu”, manifestaciju je podržao Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.
ENKO KORAĆ
