U toku izglasavanja dopune Dnevnog reda za Četvrtu sjednicu Drugog redovnog zasijedanja Skupštine Crne Gore u 2020. godini, u noći između 28. i 29. decembra, poslanik Demokratske Crne Gore Albin Ćeman, ostao je uzdržan na predlog da se uvrsti Rezolucija o priznanju genocida u Srebrenici koju je predložila Bošnjačka stranka. Uzdržanost, u ovom slučaju, bila je jednaka neodobravanju.
“Srebrenica je najbolnija rana za sve Bošnjake. Ta suza na licu Bosne trebalo bi da se oglašava svojom tišinom, dostojanstveno, a ne vraćanjem u bolnu prošlost u dnevnopolitičke svrhe. Potrebno je sjećati se Srebrenice da se takvo stradanje nikome više ne dogodi, ali ne treba biti sluga prošlosti”, kazao je za Standard poslanik Demokrata Albin Ćeman.
Na pitanje Standarda da objasni zbog čega je ostao uzdržan, Ćeman je kazao da Rezolucija o priznanju genocida u Srebrenici već postoji u pravnom sistemu Crne Gore i da to mora da se poštuje.
“Podsjetiću da je Skupština Crne Gore 9. jula 2009. godine usvojila Deklaraciju o prihvatanju Rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici, u kojoj se u Tački C kaže: “… s obzirom da se ova tragedija , koju je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju proglasio genocidom …”. Što znači, da smo usvajanjem ove Deklaracije, usvojili i da se u Srebrenici desio genocid”, navodi Ćeman.
On dodaje da ako bi glasao za nešto što već postoji u pravnom sistemu, time bi glasao za stavljanje van snage ranijeg akta, jer važi princip da kasniji akt dezavuiše raniji.
“Da li je predlog mojih kolega, ako imamo u vidu njihovo rezonovanje, da se poslanici izjašnjavaju opet o svim zakonima i drugim pravnim aktima koji već egzistiraju u pravnom sistemu Crne Gore? Ne bih želio da vjerujem da su spremni na takvo politikanstvo. Takođe, kolegama predlagačima ove inicijative smeta negiranje genocida u Srebrenici od strane dijela poslanika sadašnje vlasti, a ne smeta što su bili u koaliciji sa ljudima koji su bili neposredni akteri genocida u Srebrenici i koji su bili do skoro vlast”, kazao je Ćeman u odgovoru za Standard.
Ćeman ističe da o ozbiljnosti i iskrenim namjerama predstavnika predlagača ove inicjative, dovoljno govori to da se nisu pojavili na sjednici, gdje bi predstavili svoj prijedlog.
“Lično smatram, kao i moje koleginice i kolege poslanici iz naše partije, da negiranje genocida u Srebrenici, ne doprinosi pomirenju i zato smo u tom dijelu apsolutno jasni, da se u Srebrenici desio genocid i da imamo pijetet prema svim žrtvama ratnih dešavanja u bivšoj Jugoslaviji, a ja lično, kao pripadnik bošnjačkog naroda, posebno prema žrtvama srebreničkog genocida”, saopštio je.
Na pitanje da li smatra da je kao neko ko dolazi iz sredine u kojoj dominantno žive Bošnjaci, trebao dati podršku, iako taj glas ne bi promijenio ishod, Ćeman se osvrnuo na prethodnu vlast.
“Politikom prethodne vlasti najviše su upravo ekonomski razoreni oni krajevi gdje žive Bošnjaci. Prethodna vlast nije obezbijedila da ratni zločini dobiju svoj epilog, a jedan tužilac je čak izjavio da su optužnice propadale zbog neznanja i nesposobnosti tužilaca a da li je to neznanje slučajno, pitanje je na koje nisu dali odgovor iz prethodne vlasti. Vjerovatno su zaboravili od brige za privilegijama”, rekao je on.
U komentaru na konstataciju da je percepcija jednog dijela javnosti koji čine pripadnici islamske vjeroispovijesti, u odnosu na uzdržanost o Rezoluciji, a glasanje za izmjene i dopune Zakona o slobodi vjeroispovijesti, da oni nemaju dovoljno svojih predstavnika u vladajućoj većini, Ćeman kaže:
“I u prethodnim vremenima je učešće mojih sunarodnika koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci i Muslimani u državnim službama bilo ispod nivoa udjela tih naroda u ukupnoj populaciji.”
On je dodao i to da su usvojenim izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica sadržana tri značajna poboljšanja u korist muslimana, a da ne vidi nijednu normu koja im nešto oduzima.
“Prvo, adekvatno pravno i kulturološko tretiranje vakufa, što ranije nije bio slučaj. Drugo, propisivanje i garantovanje prava na izbor hrane u vezi sa vjerskim učenjem u zdravstvenim, socijalnim i državnim ustanovama, što ranije takođe nije bio slučaj. Treće, eksplicitno potvrđivanje ugovora koje je zaključila Vlada sa vjerskim zajednicama, među koima je i Islamska zajednica”, zaključio je Ćeman u razgovoru za Standard.
Ćeman za Standard: U Srebrenici je bio genocid, nijesam mogao glasati za nešto što već postoji
PREUZETO: STANDARD
