Priliku da upoznam gradonačelnika Petnjice lično gospodina Samira Agovića imao sam 12. jula 2019 godine kada je svečano otvoren XII Festival price ,,Zavičajne staze” Bihor 2019. sa temom Ostati ili otići? Iako sam do tada mnogo puta bio u Petnjici kao gost različitih kulturnih i književnih manifestacija moram istaći da je ovaj istaknuti Bošnjački intelektualac uvjek sa posebnom pažnjom i dočekao i ugostio sve preijatelje Petnjice. Njegov doprinos opštini Petnjica ne mjeri se riječima već dobrim djelima a bilo ih je itekako mnogo. Na svim tim gostovanjima u Petnjici Samir Agović je nalazio i vremena i prostora da uvaži svakog gosta da se ntresuje za njegov rad ali i da mu predstavi sve vrijednosti Petnjice i Bihora. Sa onim toplim iskrenim osmjehom punim vedrine i uvažavanja nikoga od nas nije ostavljao ravnodušnim. Tek u mnogim kasnjim razgovorima vidio sam njegovu iskrenu želju i nesebičnu posvećenost da Petnjica bude više od opštine. Da bude mjesto okupljanja, spajanja, kulture ali i mjesto đe će se mnogi Bošnjaci koji su otišli u države Zapadne Evrope rado vratiti a ne otići u neki drugi ,,bolji svijet.” Takve borbe nisu lake a ni sami počeci valjalo je u mnogim razgovorima probuditi želju i prema državi ali i prema diajspori da se Petnjica i Bihor sačuvaju. Svakog gosta bi posebno uvažio i popričao o mnogim temama, intresantni su mi bili njegovi doživljaji poezije. Crtu da govori o poeziji i prozi je ono što krasi mentalitet svih Bihoraca. I nije čudo da su neka od najljepših djela savremene književnosti nastala na ovim prostorima ali i dali neke od najdarovitjih pisaca. Takve borbe nisu lake a ni sami počeci valjalo je u mnogim razgovorima ali i incijativama probuditi želju i prema državi ali i prema diajspori da se Petnjica i Bihor sačuvaju. Ako bih Samira Agovića opisao riječima velikih mislilaca ili državnika onda bi uz njegovo ime najljepše išao citat Džordža Vašingtona (1732-1799) koji je jednom rekao: ,,Ako poštovanje zbog dobrote, ako divljenje zbog nadarenosti, ako cijenjenost zbog patriotizma, ako omiljenost zbog dobročinstva mogu zadovoljiti čovjekov um, morate imati prijatnu utjehu da niste uzalud živjeli.”
Životni put Samira Agovića počinje njegovim rođen 01.03.1970. god. u Gornjoj Vrbici (opština Petnjica, a tadašnja Berane). Osnovnu školu završio je u rodnom selu, a Gimnaziju ,,Panto Mališić” u Beranama. U Osnovnoj, ali i Srednjoj školi, pored učenja pokazao se i kao talentovan učenik za razne sekcije, takmičenja i druge vannastavne aktivnosti, kao što su Pokreti: ,,Mladi gorani, ,,Izviđači”, zatim razne sportske sekcije i sportska takmičenja, su takođe jedna od njegovih preokupacija tokom ovog perioda školovanja. Bio je član nekoliko redakcija učeničkih časopisa u kojima je objavljivao svoje literarne radove. Za vrijeme Gimnazijskih dana pisao je poeziju (to sam tek kasnije saznao). Ta njegova ljubav prema lijepoj pisanoj riječi podstaći će u njemu želju za izučavanjem jezika. Studirao je Engleski jezik i književnost na Pedagoškoj akademiji u Prizrenu, gdje je diplomirao 1992. godine i stekao zvanje dip. nast. Engleskoj jezika. Svoj radni vijek je započeo u mjestu studiranja, gdje se zadržao veoma kratko. Na insistiranje Direktora i članova Školskog odbora, OŠ ,,25 Maj¨ iz Vrbice, vraća se u zavičaj gdje više od jedne decenije predaje engleski jezik učenicima osnovnih škola sa područja Bihora. Ljubav prema Bihoru nadvladala je sva životna iskušenja i predloge da nastavi karijeru u inostranstvu. Sticajem okolnisti, pored primarnog posla, aktivno učestvuje u rješavanju brojnih infraktrukturnih problema i nedostataka u lokalnoj zajednici. To je uslovilo da se uključi u političke vode, iako je više volio poziv prosvjetnog radnika, no bio je svjestan da će i na ovaj način dati veliki doprinos Petnjici. pa je bio biran u nekoliko saziva za odbornika u SO Berane ispred Bihorskog kraja. Zbog svojih sposobnosti i zasluga kao mlad političar 2006. god., bira se za prvog predsjednika SO Berane, na toj poziciji i postaje prvi predsjednik SO Berane, nakon sprovođenja novog sistemskog Zakona o Lokalnoj samoupravi, kojim je bilo određeno razdvajanje izvršne i zakonodavne vlasti na lokalnom nivou, u smislu prepozavanja lokalne funkcije, predsjednik Opštine i predsjednik Skupštine. Ovu funkciju obavlja uspješno dva mandata, od 2006-2013. god. Sa ove pozicije dao je veliki doprinos razvoju demokratije, poštovanje ljudskih i manjinskih prava, kao i razvoju civilnog društva. Izuzetan doprinos je dao za nominaciju i dobijanje, opštini Berane prestižnog međunarodnog priznanja ,,Grad vjesnik mira.”. Neumorno je radio ( a radi i danas) na pružanju podrške razvojnim projektima Berana a, naročito Petnjice u tom periodu. Kao predsjednik SO Berane, ali i kao koordinator Odbora za vraćanje statusa opštine Bihorskom kraju dao je nemerljiv doprinos. Samir Agović je biran i za poslanika Skupštine u CG u XXIV-om Sazivu. Nakon sprovedenih prvih lokalnih izbora, novoformirane opštine Petnjica, izabran je 2014. god. za njenog prvog predsjednika Opštine, a tu funkciju i do danas obavlja.
Baš kako njegovo ime Samir u prevodu sa arapskog znači (sagovornik) koje kao da mu je dato nekim sudbonosnim trenutkom očigledno je da je odredilo i njegovu dalju sudbinu. Humanost, plemenitost, posvećenost, i dobrota se ne dobija rođenjem. Ona se sticala na često ,,sumornim” ,,surovim” i zamršenim Bihorskim istorijskim raskršćima. A istorija nas uči da dobrota ima najveću etičku vrijednost. Samir Agović je kao prvi (među jednakima) pokazao sve ove godine principijelnost i ispravnost svojih stavova i razmišljanja. I najpoznatji Bihorac u književnom smislu Ćamil Sijarić je zapisao: ,, Pisac bez zavičaja je kao kuća bez temelja. Zavičaj, to je neka nježnost koja vas oblije pri svakom sjećanju na njega, to je neki mir koji vas obuzima i neki zvukovi koji čujete samo vi. ” Ovim mudrim a ujedno i najljepšim riječima Ćamila Sijarića o Bihoru, Samir Agović gradi svoj i san i javu o Petnjicu koliko je posvećen bio i ostao ja neću govoriti. Jer djela govore o ljudima. Ono što sigurno znam da je Samir Agović utkao sve vrijednosti i Petnjice i Bihora u zlatni vez kulture, multukulture napretka i razvoja ali i države Crne Gore. Od okruglih stolova, simpozijuma, posjeta, ideja, vizija kulture, i multikulture, inicijativa da se ovaj dragulj Bihora predstavi i van granica Crne Gore priapda Samiru Agoviću ali i svima onima kojima je Petnjica u srcu i na srcu.
Nikada nisam gledao Bošnjake prema tome kom (političkom programu ili orijentaciji pripadaju) već prema onome što su spremni da daju kao najbolji dio sebe u izgradnji svog mjesta ali i društva. U životnom duhu ovog istaknutog intelektualca evidentno je da je u Petnjici stvorio univerzum u univerzumu čineći svoj grad jednom od najvećih riznica ljepota sjevera Crne Gore a ljepota je u oku posmatrača i može biti i ona spoljna i unutrašnja. Samir Agović je izuzetnih manira i visokog stepena tolerancije. Sve ono što je trebalo da bude veliki korak naprijed u izgradnji Petnjice od njegovog dolaska na mjesto gradonačelnika do danas evidentno je na mogim nivoima. U svoju funkciji prvog čovjeka Petnjice unio je proevropske manire. Pokazao je sve osobine veoma pragmatičnog čovejka koji je spreman da snosi odgovornost i za poteze koje možda javnost u prvi mah neopravdava ili ne razumije. Ipak njegov lični stav, harizma, ugled čine ga u svakom segmentu posebnim. Svaki gradonačelnik se nalazi na ,,tom” mjestu sa razlogom, sa nekom misijom koju treba da ostvari, nijedan od njih nije slučajno i bez razloga izabran. Samir Agović je svoj život i svoju karijeru posvetio na najbolji mogući način, stvarajući Petnjicu najljepšim i najdragocenijim darom za sve njene stanovnike ali i za sve prijatelje ovog mjesta. Djela su ono što nas opisuje, opisuje kakvi smo zaista, ističe nas kao dobre i sposobne ljude, sposobne da činimo dobra djela. Svačiji život i svako djelo je dragocjeno. Ovaj svijet je poput knjige, svako od nas čini po jednu stranicu te iste knjige, gde je stranica samo dio slagalice, a cijela knjiga jedinstvena slika vremena u kom živimo i u kom smo stvarali. Siguran sam da će i budućnost pokazati svu ispravnost Agovićevih vizija i želja da Petnjica bude onaj maleni kutak planete koja obasjava svojom multikulturom i dobrotom na radost svih a posebno nas iz kulturne branše.
