U organizaciji Matice bošnjačke i Almanaha u Centru za kulturu u Petnjici upriličena je promocija knjiga “Parole ili činjenice, za pravo, čast i slobodu Crne Gore”, autora akademika Šerba Rastodera, te djela “Bijele knjige žrtava Sandžaka”, autora Fehima Džogovića i Šerba Rastodera.
Muftija sandžački i predsjednik Bošnjačke nacionalne fondacije hfz. Abdurrahman ef. Kujević ističe da je snaga jednog naroda kada se naučna elita uveže i kao tim da svoje plodove.
“Ako hoćemo ocijeniti vrijednost jedne zajednice, naroda, nacije, onda ćemo gledati koliko ta nacija ili zajednica ima kvalitetnih pojedinaca koji su u morlanom i svom naučnom, kulturološkom smislu sposobni i kompetentni, ali bez obzira koliko god da jedno društvo ima sposobnih pojedinaca, tu se snaga društva ne završava, već idemo korak dalje i gledamo koliko su ti pojedinci uvezani kroz institucije i zajednički rad. Tek tada kada imamo sposobne pojedince koji djeluju međusobno na značajnim projektima, onda društvo ima konkretne i kvalitetne rezultate”, poručio je muftija hfz Abdurrahman ef. Kujević.
Ono što je ovim djelo napravio akademik Rastoder, navodi mr. Novak Adžić, još jedan je dokaz kolika je naučna i moralna gromada.
“Ovom knjigom u naučnom i historiografskom smislu shvatićemo da je akademik Rastoder napravio nešto što je još jedan naučni podvig koji je za divljenje. Ja zaista mislim da je on ovim djelom još jednom potvrdio svoju naučnu veličinu, afirmisao da je moralna gromada i još jednom potvrdio svoje rodoljublje i poštovanje prema svim ljudima koji žive u Crnoj Gori”, kazao je mr. Novak Adžić.
U kontinuitetu, dodaje promoter mr. Sait Šabotić, autori Rastoder i Džogović ukazali su da borba za pravo, čast i slobodu Crne Gore nikada ne smije prestati, te da se skrivene strane istorije moraju osloboditi.
“Kroz historijsku vertikalu dugu stotinu godina, u ovoj je knjizi posmatran proces od nestanka do obnove crnogorske države. Kroz više tekstova ove knjige akademik Rastoder ukazuje da borba za pravo, čast i slobodu Crne Gore nikada ne smije prestati, jer će se izgubiti veza prošlosti sa sadašnjošću i budućnošću. Kada je u pitanju druga knjiga “Bijela knjiga žrtava Sandžaka”, od strane autora akademika Rastodera i Fehima Džogovića oslobodila se još jedna strana historije Crne Gore i petnjičkog kraja”, istakao je promoter mr. Sait Šabotić.
U ovim djelima važno je kako za bihorsku prošlost, navodi on, tako i za budućnost onih koji dolaze nakon nas.
“Historičar je kao deminer. Kada jednom pogriješi, zauvijek je pogriješio. Zato je jako odgovorno ovo istraživanje i ovo pisanje. Ovo su najosjetljivije teme, 76 godina je od Drugog svjetskog rata, a o tome se još piše, pa to ukazuje koliko je važan zadatak bio pred ovim ljudima, uvaženim autorima. Autori su se zaista potruili da donesu nešto novo, da osvježe poprilično historiografiju ne samo na ovom prostoru, nego i ukupnu historiografiju. Mučan je to bio i težak put. Fehim je radio na ovim knjigama više od 10 godina, istraživao i sakupljao, pa nam je donio mnogo višu i jasniju sliku. To viđenje je posebno važno za nas Bihorce, jer su ovi dokumenti sudbinski vezani ne samo za našu prošlost, nego za ono što danas živimo i što će živjeti naša unučad. Ove knjige ne postoje da izazovu mržnju kod nas, već da izazovu trajnije pamćenje, kako bismo gradili bolju sadašnjost i bolju budućnost”, poručio je dr. Izet Šabotić.
Jedan od autora Fehim Džogović ističe da se bez istine ne može dalje. Bez istine se, dodaje, ne možemo nadati napretku.
“Ja sam imao želju i volju da ovo uradim, ali ne bih uspio da ovo ugleda svjetlost dana da nisam imao pomoć i podršku akademika Šerba Rastodera. Ovo je projekat i posao dug deset godina, nema gdje nismo bili da bismo prikupili što više podataka. Pročitao sam na stotine knjiga, preko 50.000 dokumenata, samo da bi se saznala istina. Bez istine nema napretka, bez istine se ne može naprijed. Za zločin u bjelopoljskom srezu nikad niko, recimo, nije odgovarao niti dana. Sve sam podatke uzeo, bez razlike na vjersku i nacionalnu pripadnost, jer zasužuju vi potomci da znaju šta im se desilo sa precima”, podvlači autor Fehim Džogović.
Autor akademik Šerbo Rastoder istakao je u svom govoru da je kultura pamćenja nešto što moramo sačuvati. Pozvao je prisutne da što više čitaju i izučavaju.
“Ono što jedan narod treba imati na umu jeste da se njegovo pamćenje ne može izmjeriti, njegovo pamćenje se mora pohraniti i na njemu raditi”, istakao je akademik Rastoder.
ENKO KORAĆ
