Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović sastao se sa dijelom crnogorske dijaspore iz Luksemburga u hotelu Royal u centru Luksemburga 15. 9. ove godine gdje se razgovaralo o nastavku saradnje između dijaspore i zvaničnih institucija u Crnoj Gori, aktualnom političkom trenutku u domovini, nemilim događajima na Cetinju, te nasilnom ustoličenju crnogorsko-primorskog mitropolita SPC Joanikija.
Crnogorska dijaspora bila je jasna i izričita: hoćemo saradnju sa domovinom, ali na zdravim osnovama i bez prisile, ponižavanja i raznih ucjena.
Ništa lakše nego okrenuti leđa jedni drugima, ali, to nije u interesu ni domovini Crnoj Gori, a ni dijaspori – naglašeno je na sastanku.
Na koncu – dijaspora može bez Crne Gore i sigurno da neće trpjeti nikakve ucjene. Bar sada kada smo izgradili svoje mjesto u zemlji prijema – Luksemburgu, i svojom integracijom u moderno luksemburško društvo služimo za primjer kako se ljudi trebaju nositi dolaskom u novu sredinu koju su odabrali za svoj život.
Istina, nostalgija i čežnja za zavičajem i voljenom zemljom često je razlog da čovjek odstupi od određenih principa, te i na svoju štetu preduzima određene korake.
Neka udruženja su odbila da učestvuju na ovom sastanku
Sastanku su prisustvovali ambasador Crne Gore u Briselu Ivan Leković, kao i predstavnici nekoliko udruženja dijaspore: „Zavičajni klub Bihor“, „BD Fond“,, „Cooperation Montenegro Luksemburg“ i „Kulturno informativni centar Crne Gore u Luksemburgu.
Određeni portali u Crno Gori javili su da su sastanku prisustvovali predstavnici BKZ – Luksemburg, te udruženje Crna Gora – Luksemburg, kao i predstavnik Literarnog kluba, što je apsolutno netačno; predstavnici ovih udruženja nisu bili na skupu.
“Okupili smo se kako bi afirmisali stav da svi ljudi koji Crnu Goru nose u srcu treba da budu okupljeni oko zajedničkih emancipatorskih ciljeva i isključivo u korist naše države, a ne nijedne partije ili pojedinca“ – rekao je na samom početku potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović.
Predstavnici ZK Bihor bili izričiti: Sa ovakvom Vladom ne želimo sarađivati, osim u najnužnijim prilikama
„Mi iz ZK Bihor ne možemo sarađivati u punom kapacitetu sa ovom Vladom, rekao je predsjednik Skupštine ZK Bihor Remzija Hajdarpašić, jer ona počiva na legitimitetu dobijenom od onih koji ne samo da negiraju genocid u Srebrenici, već blagonaklono gledaju na direktne počinioce istog. No, mi nećemo prekinuti svaki kontakt, jer – kakva god da je ova Vlada – neće nas odvojiti od grobova naših predaka, naše familije i naših prijatelja koji još uvijek žive u Crnoj Gori.
Trenutno ste vrlo važna karika u vlastima Crne Gore, naglasio je Hajdarpašić obraćajući se potpredsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću, uradili ste i radite puno toga što zaslužuje pohvale: izglasavanje rezolucije o genocidu u Srebrenici, pružanja zaštite funkcionerima bezbjedonosnog sektora vezano za nedavna dešavanja na Cetinju, borite se protiv organizovanog kriminala… Ne smijemo ni pomisliti šta bi sve bilo u Skupštini Crne Gore da tamo nije vaša četiri poslanika“ – zaključio je Hajdarpašić.
Vjerujemo da smo zaslužili bolji tretman i kao dijaspora, a i kao bošnjački narod u cijelosti
Iako su neki od predstavnika udruženja izrazili sumnju u dobre namjere Vlade kada je u pitanju najavljeni popis stanovnistva – Abazović je kazao da je popis tehničko pitanje koje se pokušava politizovati, u što, dalo se primijetiti, jedan broj prisutnih, nije povjerovao i ostali su pri svom stavu da se popisom želi izmijeniti demografska slika Crne Gore na štetu Bošnjaka, Crnogoraca, te ostalih manjinskih naroda.
Potpredsjednik ZK Bihor Sabit Šabotić jasno je istakao da mi u dijaspori zaključujemo da ova Vlada radi na štetu Crne Gore, a u korist druge država, te da je crnogorska dijaspora privržena svojoj domovini i to konstantno potvrđuje, a za uzvrat se novim zakonom dovodi u pitanje državljanstvo građana Crne Gore koji se trenutno nalaze u dijaspori.
– Što se tiče državljanstva možete biti potpuno relaksirani i to vam niko ne može uzeti, rekao je Abazović i dodao da ne misli da Vlada radi u korist druge države.
Problem državljanstva je i te kako aktuelan
Enver Korać, predsjednik BD-fonda je izrazio svoje negodovanje zašto se mjesto sastanka promijenilo u zadnjem času jer je bilo jasno da je bio dogovor da se isti održi u prostorijama BD-fonda u gradu Diferdanžu, a govorio je i o novoiskrslom problemu kada je u pitanju strah od oduzimanja državljanstva ljudima koji trenutno ne žive u Crnoj Gori.
Munir Ramdedović, predsjednik Nacionalnog savjeta za strance u Luksemburgu, rekao je da je zadatak Savjeta da štiti interese svih građana, bili oni ili ne članovi udruženja. Ramdedović je naglasio da dijaspora Crne Gore u Luksemburgu nije dovoljno iskorištena od strane matice i da su po tom pitanju mogućnosti velike. Postoje biznis barijere, rekao je on, kao na primjer doprinosi na plate zaposlenih u Crnoj Gori koji su oko 70% u odnosu na bruto dohodak i predstavljaju najveći u regionu, a možda i u Evropi. U Luksemburgu, jednoj od najbogatijih zemalja u svijetu, ta stopa izdvajanja iznosi oko 20%.
Kulturno saradnja – most između dviju država
Predstavnike dijaspore je interesovalo kako uspostaviti moduse kulturne saradnje između Luksemburga i Crne Gore, a bilo je riječi o rješavanju problema dvostrukog oporezivanja kada su u pitanju humanitarne akcije na robu koja se donira Crnoj Gori.
Po pitanju kulturne saradnje reagovao je Ambasador Crne Gore u zemljama Beneluksa Ivan Leković i kazao da je vrlo važno osmisliti programe, a onda tek uspostaviti saradnju.
U daljem razgovoru Abazović je naglasio da je spreman poginuti za stvari koje smatra ispravnim i koje su u korist Crne Gore, te da se na taj način čuva dostojanstvo države.
Bilo je riječi i o konkretnim uštedama na izgradnji autoputa Bar – Boljare, i o ulaganju na sjever republike kako se stanovništvo iz toga dijela ne bi odseljavalo prema jugu države i zemljama zapadne Evrope.
F. Softić
