U pretposlednjoj emisiji serijala “Putevi i raskršća” sagovornici subili direktor Osnovne škole u Petnjici, Almir Pljakić i predsjednik MZ Radmanci, Enver Rastoder.
Multimedijalni projekat „Putevi i raskršća“ realizujemo u saradnji sa Fondom za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.
ENVER RASTODER: REALIZOVATI PROJEKAT OTKUPA LJEKOVITOG BILJA
RADIO PETNJICA: Koliko dugo ste na funkciji predsjednika MZ Radmanci?
ENVER RASTODER: Ja sam predsjednik od formiranja MZ i u narednom periodu očekujemo da se vrši izbor novih predsjednika jer mnogima ističe mandat.
RADIO PETNJICA: Koji su to važni projekti koje ste realizovali u protekom periodu u MZ Radmanci?
ENVER RASTODER: Najveći problem koji je bio od samog početka jeste elektrodistributivni sistem i putna infrastruktura, ali te prve godine nijesmo mogli ništa više odraditi već smo se bavili isključivo renoviranjem elektro mreže, pa je sa CEDISOM odrađen jedan značajan korak. Zatim saniranje lokalnih puteva u čitavoj MZ, odrađen je mašinski prsten koji je obuhvatio citav teren. Već 2018. godine asfaltiralo se oko 3800 metara asfalta kao i 600 metara krpljenja starog puta. Ovo asfaltiranje nije pripalo samo Radmancima već i Ponoru. Takodje i probijanje putnog pravca prema Pecku. Što se tiče vodovoda koji je zaista ključ rješavanja jednog velikog egzistencijalnog problema, to je riješeno iako nije sve zavisilo od mene kao predsjednika MZ. Opština je oko 4000e odvojila za revidovanje projekta i tako smo riješili problem.
RADIO PETNJICA: Takođe ste aktivni u nevladinom sektoru i imate nvo Centar za seoski razvoj, koliko je ona zapravo doprinijela Bihoru?
ENVER RASTODER: To je jedan kako da kažem najznačajniji dio mog života, tada kada sam krenuo sa ekipom u realizaciji tog projekta, za kratko vrijeme smo napravili velike korake i povezali se sa dijasporom, takodje povezali smo se sa luksemburkom Agnes Rauš kojoj dugujemo veliku zahvalnost, ona je bila član vlade Luksemburga, boravila je ovdje i tako smo započeli realizaciju mnogih projekata. Zaista je veliki projekat, urađeno je oko 60km piješačkih staza, preko tog projekta poslato je osam žena na obuku za prijem gostiju u seoskim domaćinstvima. Ono ma šta sam posebno ponosan jeste što smo privukli mnogo turista.
RADIO PETNJICA: Vi ste neko ko Petnjicu poznaje od malena, pratili ste njene uspone i padove, kako Vi danas vidite Petnjicu?
ENVER RASTODER: Sve je manje omladine a to je ono što ke krasilo Petnjicu, žao mi je sto nema vise aktivnosti, turnira i ta sportska dešavanja. Ranije je svega toga više imalo, imalo je više omladine. Pored ovakve prirode djeca se skupe u ćošku igrajući igrice. Lokalna uprava i ministarstvo prosvjete treba da napravi poligon na koji će se djeca okupljati.
RADIO PETNJICA: Šta su po Vama razlozi odlaska mladih ljudi iz Bihora?
ENVER RASTODER: Mislim da je glavni razlog upravo nedostatak aktivnosti, kao i nedostatak posla. Ja sam ranije pominjao da treba motel da ugleda svjetlost dana, tu može deset porodica da se uhljebi, mogu da se organizujuju ručkovi i tako dalje, zašto da idemo negde drugdje kad možemo tu. Sva sredstva bi se vratila i to sigurno. Sve su to realna radna mjesta koja stvaraju nesto a to jeste dobit. Ono na šta ću posebno apelovati jeste sektor poljoprivrede i sektor biznis centra koji trebaju da realizuju projekat okupa ljekobilja i šumskih plodova. Petnjica je nekada bila jedana od izuzetnih izvoznika ljekobilja, gdje smo mi kao djeca brali čajeve i druge plodove tako prodavali i imali novac za sebe. Kod IFAD- a ili drugih organizacija mogao bi se napraviti dobar projekat već pomenutog otkupa.
RADIO PETNJICA: Poruka za kraj našim gledaocima i pratiocima portala Radio Petnjica.
ENVER RASTODER: Apelujem da nađemo rješenje i način da svi budemo od koristi u realizaciji ovako korisnih programa. Da uradimo pomak koji je veoma značajan ovom prostoru.
ALIMIR PLJAKIĆ: MI DANAS KUPUJEMO ZNANJE KAO MEDIKAMENTE U APOTECI
Radio Petnjica: Kako sa pozicije direktora izgleda obrazovanje?
Almir Pljakić: Želio sam da produbljujem znanje i odlučio sam da upišem fakultet koji sam volio u Sarajevo, fakultet za fizičku kulturu. Na životnoj raskrsnici, imao sam veoma veliku podršku roditelja, što je veoma važno kako bi se formirala jedna potpuna ličnost. Pripravnički sam odradio u beranskoj Gimnaziji i 2011. godine započinjem angažman u Osnovnoj školi.
Ako pravimo komparaciju kako je bilo nekada a kako danas, obzirom da sam se školovao po tradicionalnom načinu i da je Bihor iznjedrio dokazane ljude u određenim poljima kroz taj način obrazovanja, jer u razgovora sa prijateljima koji mi kažu imate pisaca, mogli bi vam pozavidjeti narodi.
Smatram da mladim ljudima u Bihoru treba dati šansu, jer naši mladi će sigurno iskoristiti šansu koju dobiju. Govorim iz svog iskustva, čudili su mi se drugovi sarajlije, da 300 kilometara pređem i da tražim znanje u Sarajevu ali podučen motivacijom roditelja želio sam da budem u Sarajevu jer sam imao prijatelja, koji mi je bio podrška u tom školovanju.
Danas novi način školovanja, Bolonjski tip ima svoje manjkavosti, jer mi ne pripadamo Skandinaviji i mi smo dio naše teritorije, a poznato je da Balkanci imaju kvantni umu i mi ne možemo prepisivati ako sa druge strane imamo hiljadugodišnju tradiciju. Treba primjenjivati sve što je dobro i uzeću z aprimjer mobilni telefon bez kojeg sam se ja školovao a danas imamo pomagala koja trebaju da pomagala a ne oni nama da upravljaju. Na balansu čovjek opstaje, svijet opstaje i kao individua potrebno je da koristi prije svega samom sebi, jer ukoliko nije sebi koristan, ne može ni drugima koristiti.
Radio Petnjica: Zbog čega mladi ljudi ne upisuju fakultete?
Almir Pljakić: Društvo generalno u ovom vijeku ide u beznađe. Veoma je važno nastojati mijenjati društveni ambijent, isključivo preko obrazovanja i elite u svojim branšama. Važno je mladima predstavljati da se samo od svog rada živi i da se do velikog novca ne može doći na čestit način i sve ono što je pošteno je teže ali je ljepše. Mladi moraju raditi na sebi, konstantno i svakodnevno i divim se učenicima kada pođem u odjeljenje i razgovaram sa njima. Jedan od faktora koji utiče na uspjeh djeteta je njegov nastavnik ili profesor, koji motiviše ili ne motiviše da učenik nastavi svoje obrazovanje, te stoga je važno da stručni kadar dodatno se angažuje u olakšavanju učenja i razumijevanja gradiva.
Mlađe generacije gledaju društveni ambijent i mi kao nosioci društvenih aktivnosti nekada ne šaljemo dobre primjere. Pitaću vas, kada ste zadnju put pročitali knjigu a da nije u elektronskoj verziji, jer mlade generacije prvenstveno se baziraju na elektonici.
Radio Petnjica: Smatrate li da je životna diploma važnija od fakultetske?
Almir Pljakić: U životu nema sve za cijenu, a to je obraz, on nema svoju cijenu kao ni obrazovanje. Mi danas kupujemo znanje, kao medikamente u apoteci. Znanje se jedino može pribaviti učenjem a ni jedna diploma koja je na zidu, ne može biti adekvatna znanju i vještinama. Papir je potreban za konkurs i prvi korak, a kako bi opstali na tržištu rada i cijenjenje u društvu, zavisi od nas samih koliko smo radili na sebi. Apel na društvo, počevši od lokalne uprave i drugih institucija da pomognu obrazovnom procesu.
Radio Petnjica: Poruka mladim ljudima?
Almir Pljakić: Da kažem učite, plašim se pogrešno će shvatit, međutim ako kažem učite sa ciljem, onda je to u potpunosti kao i učenje sa svojim intetesovanjima. Upoznati se sa onim što nas ne interesuje, kako bi znali sa čime se susrećemo. Važno je da mladi ljudi nikada na prvoj stpenici ne padaju i da rješavaju probleme u postepeno a ne samo komentarisanje.
