Govor mržnje predstavlja ozbiljnu opasnost za koheziju demokratskog društva, zaštitu ljudskih prava i vladavinu prava. Djelovanje protiv korišćenja govora mržnje trebalo bi da bude usmjereno na zaštitu pojedinaca i grupa, a ne određenih uvjerenja, ideologija ili vjeroispovesti.
Ograničenje vezano za govor mržnje ne smije se zloupotrebljavati da bi se ućutkale manjine i suzbila kritika zvanične politike, politička opozicija ili vjerska uverenja.
Specifikum Petnjice je to što je ona skoro jednonacionalna sredina, te stoga na mikro planu lišena javne verbalizacije stigmatizacije, mržnje, nerazumijevanja… Međutim, privredna i svaka druga nerazvijenost, uz siromaštvo, te pomanjkanje medijskog pluralizma u samoj opštini, uslovila je i manjak znanja i razumijevanja za druge etničke grupe sa kojima se, naravno, susrijeću.
Ideja je da osmišljavamo, kreiramo teme, tražimo sagovornike i pišemo tekstove koji bi skrenuli pažnju na navedene teme. Tekstovi sadrže razgovore sa dva sagovornika koji odgovoraju na pet pitanja. Ukrštanje odgovora osvijetliće različite uglove, stavove i teme o kojima se razgovara.
Projekat “DIJALOG” podržalo je MINISTARSTVO KULTURE I MEDIJA CRNE GORE
Pred vama su Sead Čirgić, bivši direktor Fonda zdravstva koji živi i radi u Podgorici i Almir Muratović potpredjednik SPP-a iz Petnjice
Kultura, običaji i tradicija su veoma važni za očuvanje posebnosti zajednice, naroda, nacije. Kako cijenite odnos prema tim kategorijama vrijednosti u zajednici kojoj pripadate?
SEAD ČIRGIĆ: Kultura, običaji i tradicija jesu važne odrednice jednog naroda i predstavljaju srž njegovog očuvanja. Ono što je evidentno u mojoj zajednici, a čini mi se i u ostalim jeste jedna vrsta polarizacije i prenaglašeno davanje značaja tim vrijednostima koju možemo vezati za trenutno stanje u društvu. Osim toga pojavljuju se i neki novi trendovi običaja koji nisu bili svojstveni zajednici, a nametnuti su sa strane. Generalno do skoro se sa poštovanjem uvijek odnosilo prema tim vrijednostima bez nastojanja nametanja svim članovima zajednice. Rekao bih da se sada malo gura desno, što ranije nije bilo svojstveno mojoj zajednici.
ALMIR MURATOVIĆ: Na Bihoru su ljudi uvijek cijenili svoju kulturu i tradiciju, tako je i u sadašnjem vremenu i ako je nekada primjetan “pritisak” asimilacije od strane nekih drugih kultura. Podsjećam, BIHOR JE BIO I OSTAO KULTUROLOŠKA KARAULA.
Kakav je Vaš odnos i odnos sredine u kojoj živite prema principima islama koji propagiraju djelimično ili potpuno pokrivanje žena?
SEAD ČIRGIĆ: Moj odnos uopšteno govoreći je princip slobodnog izbora i slobode kao univerzalne vrijednosti. To znači da ako je to slobodan izbor žene u potpunosti podržavam i poštujem, a ako je pokrivanje proizvod moranja onda sam protivnik toga. Sredina je podijeljena u odnosu na pokrivene žene i utisak mi je da imamo više negodovanja nego odobravanja i u samoj mojoj zajednici. U ranijem periodu ovdje niste imali pokrivenih žena. Sada imamo nove trendove koji su posljedica mnogo faktora, i spoljnih i unutrašnjih.
ALMIR MURATOVIĆ: Moj lični odnos je da žena treba ispoštovati propise koji se tiču oblačenja po principima islama, a i sredina pokazuje pozitivne signale prema tom principu..
Kakav je Vaš odnos i odnos sredine u kojoj živite prema mješovitim brakovima? (pod pojmom mješoviti se misli na različitu vjeru i/ili naciju) prije svega
SEAD ČIRGIĆ: Kao neko ko gaji principe slobode i vrijednosti građanskog društva, moj odnos prema tome uvijek je bio liberalan, stvar je ličnog izbora i slobode. Sredina ne gleda blagonaklono na mogućnost mješovitih brakova. Nikada nije, a sada možda i najmanje.
ALMIR MURATOVIĆ: Moj lični stav o mješovitom braku sam formirao na onome sto sam slusao od mudrih Bihoraca ” cvijeće beri oko sebe” ne iz razloga nacionalizma već iz praktičnih razloga. Takodje nisam kritičar i isključiv prema onima koji se odluče na taj korak.
Koliko je u Vašem okruženju zastupljena tema odnosa prema LGBT osobama i njihovim pravima?
SEAD ČIRGIĆ: To je tema o kojoj se nerado priča i izbjegava u mojem okruženju. Uglavnom su to situacije kada se govori o ugroženosti prava pojedinaca i ukupno LGBT zajednice. Dakle onda kada sami pripadnici LGBT zajednice obrate pažnju na probleme.
ALMIR MURATOVIĆ: Vrlo malo se o toj temi govori, a ako se govori o LGBT populaciji na to se u Bihoru posmatra kao devijacija i nesto što nije normalno, sa tim stavom sam potpuno saglasan.
Odnos prema funkcionisanju lokalnog administrativnog aparata. Kakav je odnos lokalne vlasti prema građanima I obrnuto u mjestu gdje vi živite? Da li je i u kojoj mjeri lokalna vlast I njene službe servis građana? (može da se navede I primjer, pozitivan I negativan, ili lično iskustvo)
SEAD ČIRGIĆ: Rekao bih da je administracija Glavnog grada u proteklom periodu napravila značajne korake u unaprijeđenju komunikacije sa građanima, što je rezultiralo stvaranjem kvalitetnijih uslova za život naših građana. Brojni su primjeri uređenja zelenih površina, izgradnje sportskih terena, putne infrastrukture, digitalnih servisa itd.
ALMIR MURATOVIĆ: Lokalna vlast u obavljanju servisa prema gradjanima bi trebalo da se trudi da nije prisutan ambijent političke partije koja čini tu vlast, i mimo onoga šta je neki gradjanin došao sa zahtjevom ne opterecivati ljude sa političkim stanjem u državi i svijetu. Razumljivo je donekle da se van opštinskih prostorija propagira ili podsjeti šta je možda neka politička opcija doprinijela ali u profesionalnom radu treba svesti to na minimum ili sasvim izbaciti.
SAMIR RASTODER
