Ovih dana je u Kulturnom centru crnogorskih društava u R Sloveniji promovisan prevod knjige na crnogorski jezik Zašto ćutiš, Havo? autorice Selme Skenderović, koju je preveo Pedja Ašanin Gole, a lektorisala prof. Remzija Cucak, a u izdanju Crnogorskog društva Crna Gora iz Ljubljane.
Knjigu je uredio Remzo Skenderović
Razgovor sa autoricom i prevodiocem je moderirao publicista Remzo Skenderović.
Promociji je prisustvovala gospođa Ana Zeković otpravnik poslova Ambasadora u Ljubljani, prvi sekretar Ambasade gospođa Mirela Tuzović, i predstavnica Javnog fonda Slovenije za kulturne djelatnosti. Izlazak knjige je finansijski podržala i Uprava za saradnju sa dijasporom.
U razgovoru o knjizi je bilo istaknuto da je Selma Skenderović napisala knjigu koju smo odavno trebali imati. Knjigu o tuđinstvu, doseljeništvu, usvajanju novog jezika, manjinskoj vjerskoj pripadnosti i vječitom kormilarenju među (ne)identitetima. Iako govori o sjećanju na izvorni identitet u domovini svog djetinjstva, o sopstvenim vjerskim uvjerenjima koja mogu da budu u koliziji sa nacionalno priznatim vjerskim praznicima, porodične dinamike i vrijednosti, njeno pisanje ne ustoličava prošlost i tradiciju. Naprotiv, njeno pisanje je izrazito savremeno, evropsko i svjetsko upravo po tome kako u duši pojedinki i pojedinaca istražuje sitne, gotovo nevidljive preokrete i lomove koji su najintimniji odraz iskrivljenosti svijeta u kome živimo. Zapravo, te precizno napisane priče ostvaruju više svjetova i neki, koji misle da su baksuzi, imaju zapravo istovremeno dvije mogućnosti. Zbog svog identiteta ili isključenosti istovremeno žive u dva različita, čak suprotna svijeta. Na taj način i njihovo stvaralaštvo može da bude višestruko, jer nastaje na sjecištu dva identiteta, dva svijeta, dva različita sistema vrijednosti, kao i koncepata umjetnosti.
Selma Skenderović je studentkinja slovenačkog jezika i komparativne književnosti na 3. godina na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. Po porijeklu roditelja iz Trpezi, opština Petnjica, počela je da piše sa devet godina, kad se sa porodicom preselila u Sloveniju. U srednjoj školi pohađala je literarni klub pod mentorstvom pjesnikinje Ines Cergol i svoje radove objavljivala u školskom časopisu Maestral. Istovremeno je pisala pozorišne kritike za onlajn magazin CMK magazin, u saradnji sa pozorištem Kopar, i nastupala na književnim večerima Obalne rime (Dom omladine Kopar).
Selma objavljuje poeziju i prozu na raznim književnim platformama i u antologijama, kao što su Poetikon, Mentor, Kraljevi ulice, Vrabac anarhista, književni dodatak Latice u izdanju Bosanskog kulturnog saveza Slovenije. Učestvuje u interkulturalnim i međunarodnim projektima, kojima podiže svijest o većoj toleranciji prema strancima, na primjer Medkulturno sobivanje (Interkulturalni suživot), Inicijativa za strane studente, čak i na međunarodnom graničnom skupu Forum Tomizza. Najzvučnije je bilo učešće na izložbi Odjuga: Zgodbe o identitetah na prepihu u Muzeju novije istorije Slovenije (Priče o identitetima na promaji u Muzeju novije istorije Slovenije). Dvostruka je dobitnica nagrade Bljesak (2020, 2021) koja se dodjeljuje u sklopu Šinkovčevih dana poezije.
Kao najmlađa autorica, sa 19 godina, Selma je svojim angažovanim pisanjem pobijedila na Festivalu književnosti mladih Urška 2020, u konkurenciji od skoro 100 mladih autora iz cijele Slovenije, starih od 15 do 30 godina. Svojim kratkim pričama Selma Skenderović uvjerila je slovenačku urednicu i spisateljicu Suzanu Tratnik da bude izabrana među pet finalista, i pobijedi. Suzana Tratnik joj je postala mentorica i urednica za zbirku kratkih priča pod naslovom Zakaj molčiš, Hava (Zašto ćutiš, Havo). Prevod knjige na engleskom i bosanskom jeziku je takođe objavljen prošle godine.
Selmin prvijenac u knjizi objavljen je u oktobru 2021. godine u zborniku Prvenke (Prvijenci)
Javnog fonda za kulturne djelatnosti Republike Slovenije (JSKD). Priče su odmah izazvale interesovanje književne javnosti jer je prvo izdanje (400 primjeraka) prodato za manje od pola godine od objavljivanja. Ovog proljeća knjiga je već doštampana i predstavljena na mnogim književnim susretima.
Javna agencija za knjigu Republike Slovenije (JAK) odabrala je Selmu Skenderović kao mladu slovenačku spisateljicu i njen prvijenac za projekat Čitaoci Evrope 2022 (Readerof Europe).
Na ovom mjestu spomenuću da je Selma Skenderović napisala knjigu koju smo odavno trebali imati. Knjigu o tuđinstvu, doseljeništvu, usvajanju novog jezika, manjinskoj vjerskoj pripadnosti i vječitom kormilarenju među (ne)identitetima. Iako govori o sjećanju na izvorni identitet u domovini svog djetinjstva, o sopstvenim vjerskim uvjerenjima koja mogu da budu u koliziji sa nacionalno priznatim vjerskim praznicima, porodične dinamike i vrijednosti, njeno pisanje ne ustoličava prošlost i tradiciju. Naprotiv, njeno pisanje je izrazito savremeno, evropsko i svjetsko upravo po tome kako u duši pojedinki i pojedinaca istražuje sitne, gotovo nevidljive preokrete i lomove koji su najintimniji odraz iskrivljenosti svijeta u kome živimo. Zapravo, te precizno napisane priče ostvaruju više svjetova i neki, koji misle da su baksuzi, imaju zapravo istovremeno dvije mogućnosti. Zbog svog identiteta ili isključenosti istovremeno žive u dva različita, čak suprotna svijeta. Na taj način i njihovo stvaralaštvo može da bude višestruko, jer nastaje na sjecištu dva identiteta, dva svijeta, dva različita sistema vrijednosti, kao i koncepata umjetnosti.
Kulturni centar crnogorskih društava u R Sloveniji
