Refadija Abdić osvojila je prvu nagradu na XVI Festivalu priče „Zavičajne staze Bihor 2023“ za priču pod nazivom „Reza“. To je saopšteno u petak na dodjeli nagrada u Divan bašči u Petnjici, u okviru prigodnog programa.
Druga nagrada za priču inspirisanu Bihorom i zavičajem je pripala Hafizi Džanković za priču „Sabitovica“, a treća književniku i publicisti Božidaru Proročiću za priču „Gost je ovdje svetinja”. Žiri u sastavu Adisa Bašić (Sarajevo), dr Naka Nikšić (Novi Pazar) i dr Aleksandar Radoman (Podgorica) i ove je godine dodijelio i specijalno priznanje za autentičnost pripovijedanja priči „Kako se udala strina Hatka, luda zafrkantka“ autora Safeta Sijarića.
U većini priča povezani su prošlost i sadašnjost, imaginacija i realnost, smješteni u različitim geografskim koordinatama i vremenima, ali i obilježeni atmosferom bihorskog prostora, navodi se u obrazloženju žirija.
– Očigledna je rukopisna raznolikost koja svjedoči da su autori s različitih adresa iz regiona pokazali bliskost i želju da kroz literarni fokus istaknu težnju ka multietničkom skladu, toleranciji i njegovanju vrijednosti karakterističnih za naznačeni socio-kulturni ambijent. Posebnu pažnju privlače fascinantni likovi žena, junakinja brojnih priča, čije su sudbine, obilježene krutim uzusima patrijarhalne sredine, dobile literarno uvjerljivu formu saopštio je žiri.
Priča „Reza“ premda donosi poznati motiv o zabranjenoj ljubavi, vješto je uklopljena u socio-kulturni kontekst bihorske sredine.
– Priča o ljubavi dvoje mladih koje razdvajaju klasne razlike, poslužila je kao osnova za kompleksnu studiju mentaliteta patrijarhalne zajednice, u kojoj su i ljubav i život podređeni strogim normama sredine, a svako kršenje tih normi izaziva teške porodične traume, društvenu izolaciju i tragične posljedice. Centralni likovi ove priče su dvije žene majka i kćerka, čiji su dijametralni životni izbori obilježili njihove sudbine. Posebna vrijednost priče je razuđen stil koji donosi bogatstvo autentične leksike bihorskoga govora, vješto uklopljene u skladnu strukturu priče naveo je žiri. Priča „Sabitovica“ izdvojila se uvjerljivošću likova, čvrstom kompozicijom i dobro odabranim (dramski napetim) trenutkom samrtnog časa jednog od aktera, navodi žiri.
– Govorna karakterizacija likova je vrlo uspjela, jezik dočarava sandžački kraj. Priča afirmiše univerzalne ljudske vrijednosti kao što su poštenje, marljivost i slobodoljubivost i stavlja ih iznad fizičkog izgleda ili etničkog porijekla. Ljubavni odnos između dvoje ljudi prikazan je afirmativno, kao kompleksan, ravnopravan, pun nježnosti i razumijevanja navodi se u obrazloženju. Proročićev tekst „Gost je ovdje svetinja“ u maniru klasične, linearne realističke priče, govori o bivšem oficiru osmanske vojske Omerbegu, koji, slijedeći moralne uzuse sredine u kojoj je ponikao, „otvara vrata“ progonjenom neznancu Dervišu Skopljaku, pokazuje mu bezbjedan prolaz pred potjerom i gine, štiteći mu odstupnicu.
– Svedene naracije, jednostavnoga stila, uz istaknuti moto „Musafir je svetinja“, ova priča osvjetljavajući jednu od ključnih etičkih normi bihorske sredine, u čije je ime dostojanstveni Omerbeg spreman da žrtvuje i vlastiti život. Ali fizički onemoćali Omerbeg ne djeluje samo u ime opštih etičkih principa on u odmetnutom mladiću vidi nekadašnjeg sebe i spašavajući njega, oživljava svoju herojsku prošlost navodi žiri.
U Sijarićevoj priči pripovjednom tehnikom skaza data je duhovita, vrcava ispovijest strine Hatke o prosidbi i udaji za njezina Halka, stoj i u obrazloženju.
– Strina Hatka je živopisna junakinja prikazana u prvom licu raskošnim narodnim jezikom i komičkim prosedeom
– ova duhovita starica rekapitulira svoje ljubavno iskustvo i opisuje izbor životnog saputnika. O muškarcu kojeg voli junakinja govori sa rableovskim smijehom ona ga u isto vrijeme skida sa trona, prikazuje u neugodnim situacijama, ali i osjeća jaku privlačnost prema njemu objasnio je žiri.
Veče je obilježila besjeda muzikološkinje Nake Nikšić o sevdahu i trajanju sevdalinke kao jednog od zaštitnih znakova bošnjačkog identiteta. Ona je upozorila da tom blagu treba posvetiti mnogo više pažnje u pogledu stručnog vrednovanja i savremenog približavanja mladima. Braho Adrović je kazao da su alhemičari probali da naprave zlato od raznih metala, ali nijesu uspjeli. A narod je od riječi stvorio „suho zlato“ sevdalinku, i to potkrijepio svojim pjesmama o ljubavi. Veče su uljepšale četiri mlade pjesnikinje: Minea Kožar, Dalila Agović, Elvisa Latić i Samra Ličina.
PREUZETO/ POBJEDA – D. ERJAVŠEK
