Predsjednik Opštinskog odbora Bošnjačke stranke u Petnjici Elmir Muratović i neumorni aktivista Mirasd Hadrović su u razgovoru za portal Petnjica se osvrnuli na desetogodišnju samostalnost opštine, na perspektive i teškoće koje ova opština mora savladati
RP: Najjači utisak o Petnjici u deceniji za nama
MURATOVIĆ: U Petnjici u prvom izbornom ciklusu postignut je značajan napredak, posebno u vezi s infrastrukturnim radovima i uključivanjem stručnjaka i aktivista u razvoj opštine. Međutim, čini se da je napredak usporen u narednim godinama, što može ukazivati na zamor ili nesnalaženje opštinskog rukovodstva u izvršavanju svojih zadataka. Sadašnja situacija zahtijeva propitivanje strategije, bolju organizaciju, nove ideje kako bi se krenulo sa razvojem i napretkom. Možda bi bilo korisno organizovati sastanke sa svima na terenu, posebno sa ljudima od znanja kako bi se dobile nove perspektive i ideje za dalji razvoj. Potrebno je transparentno izvještavati o postignutim rezultatima i izazovima jer sve to može pomoći u vraćanju povjerenja svih učesnika.
MIRSAD HADROVIĆ: Spor razvoj opstine u svim segmentima a posebno ekonomskom. Lijenost ili tromost na svakom koraku. Decenija iza nas svjedoči da se nismo pomakli gotovo nista vise nego da smo bili pod “upravom” Berana. Euforija oko dobijanja samostalnosti opstine pretvorila se u razocarenje i naglo iseljavanje, uglavnom mladih ljudi.
RP: Kako biste opisali trenutno stanje u opštini Petnjica u pogledu iseljavanja stanovništva I može li se I kako zaustaviti?
MURATOVIĆ: Mnoge porodice i mladi koji su završili škole su morali da napuste nas kraj i svoju sreću za boljim životom potražiti mahom u zemljama EU.
Nada za boljem sjutra se probudila kada je vraćen status opstini Petnjica ali nažalost na kratko jer lokalna vlast koja je u kontinuitetu nepromijenjena nije pronašla model kako da zaustavi iseljavanje, poveća prirodni prirastaj, otvori nova radna mjesta, privuče investitore, obezbijedi kvalitetno zdravstvo, školstvo, bezbijednost itd. Da bi stvar bila još gora od predstavnika aktualne vlasti su pojedini dobijali zeleno svijetlo za odlazak iz CG sa izgovorom da trebaju da idu jer svako ide dje mu je bolje i da u našoj opstini nema sreće!
Nažalost uz casne izuzetke i kadrovima svih partija cilj je bio da se domognu Podgorice i sebi naprave što bolju poziciju tamo a ne ovdje.
S obzirom da je u našoj opstini mahom ostalo starije stanovništvo, nama preostaje da sacekamo još nekoliko godina da pomre preostali dio stanovništva i da se na Stenicama postavi tabla sa natpisom Nacionalni park Petnjica koji bi se prostirao na nekoliko hektara šuma, rijeka, potoka, pasnjaka i planina kao jedinstven spomenik ljudskoj gluposti, bezosjecajnosti i pohlepi.
MIRSAD HADROVIĆ:“Ubrzano” iseljavanja stanovnistva. Moze se zaustaviti. Mislim da je potrebna samo jedna konkretna stvar da se desi i iseljavanje će se svesti na minimum a to je otvaranje radnih mjesta. To je prioritet svih prioriteta. A kako vidimo po tom pitanju se slabo sto uradilo i broj zaposlenih u nasoj opštini moze se prebrojati na prstima.
RP: Koje kapitalne projekte smatrate ključnim za dalji razvoj opštine Petnjica?
RP: Kako ocjenjujete trenutnu zaposlenost u opštini I koje mjere smatrate potrebnim za poboljšanje situacije ?
MURATOVIĆ: Potrebno je:
a)Zaposliti mlade.
b) Petnjica ne smije više biti slijepi put. Potrebno uraditi granični prelaz prema Tutinu i Sjenici. Niismo u stanju sa našim komšijama, rođacima, prijateljima u Tutinu i Sjenici da kontaktiramo. Nasušna potreba je da imamo slobodan i što kraći put prema dotičnim opštinama kako bi plasirali naše poljoprivredne proizvode tamo gdje zbog surovosti klime u dovoljnoj mjeri ne uspijevaju.
c) Potrebna je viša saradnja sa dijasporom, radi se o kapitalu koji čeka da se pokrene.
MIRSAD HADROVIĆ: Zaposljenost je na niskom nivou. Osim zaposlenih u sluzbama koje se finansiraju iz drzavnog i opštinskog budzeta mi imamo malo zaposlenih u realom sektoru. Sjećam se vremena kada se nerado prihvatao posao u državnim službama(zbog malih plata) a sada je to “prava sreća”doći do takvog posla. Jer su plate dosta dobre, posao radiš kad i koliko hoćeš. Kafa i doručak zagarantovani kao i radni staž i osiguranje. Eto blagodati…
RP: Kako biste opisali ekonomske parametre opštine Petnjica I koje biste promjene predložili za unapređenje ekonomske situacije?
MURATOVIĆ: U današnjem dinamičnom svijetu, mladi i obrazovani kadrovi, naročito menadžeri, igraju ključnu ulogu u primjeni novih metoda rada. Moderni pristupi zahtijevaju kreativnost, inovativne edukacijske metode i kontinuirano prilagođavanje promjenama. Opštinsko rukovodstvo Petnjice se suočava s posebnim izazovima koji zahtijevaju posvećenost i predanost, često i radno vrijeme koje prelazi standardne radne sate, kako bi se postigli željeni ciljevi i unaprijedila lokalna zajednica.
MIRSAD HADROVIĆ: Prihodi opstine su skromni i nedovoljni za dinamican razvoj Petnjice a to je upravo i potrebno da bi se krenulo u bolje dane. Osnivanje fonda pri opstini od strane nase dijaspore smatram da bi pospjesili razvoj nase opstine na svim nivoima. Treba vršiti pritisak i na državu da ispuni svoja obećanja o ulaganju na sjeveru. Naši privrednici u dijaspori isto tako mogu i trebaju da ulože svoj kapital u zavičaju i tako mu pomognu a sa tim ne gube ništa.
RP: Koji su najveći izazovi sa kojima se suočava poljoprivreda u opštini Petnjica I kako ih se riješiti?
MURATOVIĆ:Održiva poljoprivreda može biti ključ za ekonomski rast i prosperitet u Petnjici. Plastenička proizvodnja i stočarstvo, iako važni, sami po sebi možda nisu dovoljni da osiguraju dugoročnu stabilnost i rast prihoda. Evo nekoliko koraka koji bi mogli pomoći u postizanju održivijeg modela poljoprivrede:
a)Umjesto oslanjanja samo na plasteničku proizvodnju i jednu kravu, razmisliti o diversifikaciji poljoprivrednih aktivnosti. To može uključivati sadnju različitih vrsta voća i povrća, uzgoj više vrsta stoke, pčelarstvo, te proizvodnju organskih proizvoda.
b)Ključno je osigurati stabilan plasman proizvoda.
c)Formiranje zadruga ili udruženja poljoprivrednika može pomoći u boljem pregovaranju sa kupcima, smanjenju troškova nabavke repromaterijala, te dijeljenju znanja i resursa.
d)Ulaganje u edukaciju poljoprivrednika o novim tehnologijama, metodama uzgoja i poslovnim praksama može značajno povećati produktivnost i efikasnost. Uvođenje inovacija poput sistema navodnjavanja, obnovljivih izvora energije i naprednih metoda uzgoja može također donijeti velike benefite.
e)Aktivno traženje podrške od vlasti, kao i korišćenje dostupnih fondova i grantova za poljoprivredu može pomoći u obezbjeđivanju finansijskih sredstava za unapređenje proizvodnje.
f)Održiva poljoprivreda zahtijeva dugoročno planiranje i integrisan pristup, ali može donijeti značajne benefite zajednici kroz stvaranje novih radnih mjesta, povećanje prihoda i očuvanje prirodnih resursa.
MIRSAD HADROVIĆ: Nisam poljoprivrednik i ne pratim dovoljno ta kretanja. Ali ono što se može vidjeti jeste da ima pomaka u tom pravcu. Vidimo da ima velikih poljoprivrednih gazdinstava ali isto tako cujemo da su nezadovoljni i da se nedovoljno prati i podržava njihov rad. Nedostatak savremene mehanizacije jedan je od problema za koji čujemo kao i vece premije. Zatim nesiguran otkup mesa i svih drugih poljoprivrednih proizvoda. Potrebno bih ovdje istakao da treba povesti računa o proizvodnji čiste biološke hrane na koju se stavlja akcenat u cijelom svijetu. Mi imamo sve uslove za prozvodnju takve hrane i samo je pitanje dobre organizacije za njenu proizvodnju.
Samir Rastoder
