Vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije Lazar Šćepanović u razgovoru za TV E govorio je o rezultatima Sektora za borbu protiv kriminala na čijem je čelu osam mjeseci. Otkrio je kako je sprovedeno po prvi put poligrafsko testiranje kandidata za vd direktora crnogorske policije. Za TV E otkriva i da su došli do operativnih podataka o tome ko stoji iza lažnih dojava o postavljenim bombama i koji se, kako tvrdi, skriveni motivi kriju iza onih prijetnji upućenih pravosudnim institucijama.
VIDEO: https://youtu.be/556bSSxklrU
Crnogorsko društvo ekstremno je politizovano, pa tako ni izbor prvog policajca nije mogao proći bez uplitanja politike. Šćepanović se prisjetio “trke” za izbor vd direktora policije u martu ove godine kada je i sam bio jedan od kandidata. Tada je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović bio uporan da Šćepanović bude direktor policije, dok su se od strane oponenata mogle čuti spekulacije da se iza takvog nauma ministra kriju njihovi prijateljski odnosi.
“Što se tiče izbora prvog policajca tokom 12.marta tekuće godine je prošlo upravo kroz određene političke konotacije. Moja lična percepcija i profesionalni stav jeste da se isključivo ministar unutrašnjih poslova vodio meritokratijom, odnosno postignutih rezultata u borbi protiv teškog i organizovanog kriminala i spremnosti policajca da se suprotstavi svim savremenim bezbjednosnim izazovima. U prilog ovoj činjenici, jeste da sam prvi put upoznao ministra unutrašnjih poslova oko 20. novembra 2023. godine, kada me je pozvao i obavio razgovor sa mnom, a na osnovu pokrenutih širokih konsultacija sa njegovim saradnicima u Ministarstvo unutrašnjih poslova i Upravi policije”, rekao je Šćepanović u emisiji “Dokaz” na TV E.
“Na poligrafskom ispitivanju odgovarao sam istinito i nedvosmisleno”
Crnogorskoj javnosti poznato je da se danima vodila polemika oko izbora direktora Uprave policije i poligrafskom testiranju kandidata. Na pitanje da li je jedan od kandidata koji su prošli poligraf, Šćepanović kaže da je prilikom ispitivanja odgovarao iskreno kao i da u njegovim odgovorima ne postoji ništa što bi ga moglo diskvalifikovati.
“Poligraf znate i sami da nije dokaz na sudu, ali on je u žargonu i detektor laži. Smatram da sam prilikom ispitivanja odgovorio istinito, tačno, nedvosmisleno, da ne postoji ni jedna činjenica koja bi me mogla dovesti u vezu sa bilo kakvim kriminalnim aktivnostima i diskvalifikovala da nijesam prošao poligraf. Što se tiče pitanja, najbolje govore činjenice, kao što je i ministar unutrašnjih poslova na sjednici Vlade, kada se odvijala ta čuvena maratonska sjednica, istakao i medijski nastupio da nikada ne bi predložio kandidata onoga koji nije prošao poligraf”, istakao je Šćepanović.
Osvrnuo se i na optužbe na teret policije a koje su se mogle čuti u javnosti, da se policijske funkcije dijele na osnovu partijskih knjižica. Šćepanović jasno poručuje da u Sektoru za borbu protiv kriminala politike nema.
“Restriktivne mjere su isticanje bilo kakve vrste radikalizma, ekstremizma, nego isključivo posvećenost u borbi protiv kriminala i poštovanje zakona ove države, poštovanje države, neselektivnosti i postupanje u skladu sa zakonom”, dodao je.
“Rasvijetljeno oko 850 krivičnih djela”
“Kada je u pitanju kretanje kriminala, na osnovu obavještajnih podataka, pokrenutih izviđajnih krivičnih postupaka, mogu da kažem da je u izvještajnom periodu od osam mjeseci od kada se nalazim na čelo Sektora za borbu protiv kriminala, da je do sada registrovano 3.028 krivičnih djela. Od ovog broja, po nepoznatom izvršiocu, registrovano je 870 krivičnih djela, dok je aktivnostima cjelokuopnog obavještajnog sistema Uprave policije, svih organizacionih jedinica rasvijetljeno oko 850 krivičnih djela, što predstavlja procenat rasvijetljenosti 85 odsto, što su odlični radni rezultati”, naglasio je vd pomoćnika direktora Uprave policije.
“Skriveni motivi iza lažnih dojava o bombama pravosudnim institucijama”
Šćepanović je komentarisao i slučajeve lažnih dojava o postavljenim bombama. Podsjeća da su većinom mete prijetnji bile vaspitno-obrazovne institucije ali i pravosudne za koje tvrdi da postoje skriveni motivi.
“Kada je u pitanju sajber kriminal i tu imamo odlične aktivnosti. Bilo je kreiranih lažnih mejlova, prijetnji u sajber prostoru. Identifikovali smo 55 lažnih dojava i javnost smo blagovremeno obavještavali. Mete su bile vaspitno-obrazovne ustanove, ali i pravosudne institucije, gdje imamo skrivene motive. Kada govorimo o pravosudnim institucijama gdje su kreirali određene mejlove članovi kriminalnih grupa i sa njima povezana lica. Skriveni motivi kada su u pitanju pravosudne institucije su isključivo odlaganje suđenja, kako bi se stvorili uslovi da pritvorena lica nakon tri godine nedonošenja prvostepene presude izađu na slobodu. To su ti motivi “, poručio je Šćepanović.
