U okviru XVII festivala priče Zavičajne staze, u Petnjici je (31.avgusta) održana promotivno-edukativna tibina pod naslovom Ženski nam, na kojoj su govorile dame čijii su profesionalni uspjesi i društveni značaj za primjer.
Na tribini su govorile specijalista neurologije dr Alma Kršić Dedeić, profesorica hemije Elmaza Muratović, profesorica muzičke pedagogije i etnomuzikologije mr Melita Malezić Abdić, kao i profesorica jezika i književnosti mr Mirsada Šabotić, koja je i autorka nekoliko književnih djela.
Urednik Festivala Mirsad Rastoder poručio je da su žene duša i ukras svakog društva. One su, kako je pojasnio, ugledne predstavnice roda na koji se svi pozivamo i oslanjamamo, a nedovoljno ih javno ističemo i uvažavamo.
„Svi znamo da su naše nane, majke i sestre najfinije sjenke naših životnih priča, pa je red da im se makar simbolično odužimo sjećanjem, a javnim uvažavanjem uspješnih žena ponudimo uzore novim generacijama“, kazao je Rastoder.
Kroz otvoreni razgovor o uticaju tradicije i savremenih stremljenja na lični razvoj i profesionalno usavršavanje, učesnice tribine su istakle da im je, tokom dugogodišnjeg školovanja, specijalizacija i rada najzanačajnija bila podrška iz porodice, koja je, kako su se saglasile, osnov za uspjeh i napredak svakog mladog čovjeka.
Profesorica Elmaza Muratović sa ponosom ističe da potiče iz patrijarahle porodice u kojoj je imala puno razumijevanje, savjete i podršku.
„Od roditelja sam naučila da u bošnjačkoj vjerskoj i kulturnoj tradciji ima mnogo vrijednog što nas upućuje na učenje, usavršavanje, odgovoran, pošten i human rad za sopstvenu i društvenu korist, a to je, po mom sudu, osnov i za svaku savremenost“, kazala je Muratović, napominjući da već 29 godina radi u školi i motiviše učenike da budu vrijedni i svoji, te kao takvi uspješni u životu.
Melita Malezić Abdić, dirgentkinja u Beranskoj muzičkoj školi, autorka eseja o Hamdiji Šahinpašiću, Kseniji Cicvarić i drugim rizničarima izvorne muzike, naglasila je da je muzička baština važan dio kulture i da treba posvetiti dodatnu pažnju istaživanjima i školovanju talentovane djece.
„Nije dobro što u petnjičkim školama nema nijednog profesora muzike, pa se nadam da će uskoro biti završene pripreme za otvaranje makar odjeljenja niže muzičke škole“, kazala je Malezić Abdić.
„Naše društvo sporo prihvata činjenicu da imamo sve više žena koje su obrazovane, aktivne i ostvarene na raznim poljima i da su i dalje zapostavljene kada se radi o pozicijama odlučivanja i upravljanja u svim institucijama i politikama u Crnoj Gori“, kazala je Mirsada Šabotić, autorka romana „Majko zašto“ i dobitnica nagrade „Oktoih za izuzetne rezultate ostvarene u obrazovanju” 2016.godine.
Ona je istakla da žene čine malo više od polovine stanovništva u Crnoj Gori, dok u parlamentu ne čine ni 30 odsto. „Iz ličnog iskustva znam da žene mogu biti članice komisija i žirija, ali predsjednice rijetko. To zaista mora sistemski da se mijenja“, kazala je Šabotić i pozvala mlađe generacije da budu uporne i odlučne u borbi za bolji status žena u društvu.
Alma Kršić Dedeić , specijalista neurologije u Kliničko Bolničkom Centru Berane, kaže da za
sedamnaest godina rada u Petnjici i Beranama nije primijetila rodnu diskriminaciju.
„Odrasla sam u porodici gdje moja braća ni u čemu nijesu bila povlašćenija od mene i možda zato sa svima u kolektivu i društvu gajim profesionalno obostrano uvažavanje, isti respekt i sa kolegama i koleginicama. Posvećena sam poslu, stalnom usavršavanju, porodici – djeci i zahvalna suprugu koji mi je stabilna podrška u svim prilikama, pouzdan partner u izgradnji porodičnog sklada u realnim okolnostima. Raduje me što zdravstvena kultura napreduje jer pacijenti sve češće dolaze na preventivne preglede. Smatram da žensku djecu treba dodatno ohrabrivati da se školuju i grade profesinalni kredibilitet pa će se i društvene okolnosti mijenjati u njihovu korist“, kazala je Kršić Dedeić.
Tribinom Ženski nam završen je Festival priče Zavičajne staze i projekat Sjenke Bihora koji je realizovan uz podršku Fond za zaštitu i ostvatvarivanje manjinskih prava. Organizatori se zahvaljuju svima koji su učestvovali i podržali Festival i programe Bihorskog kulturnog ljeta.
SELMA. R. S.
