Povodom 21.febrara – Međumarodnog dana maternjeg jezika, u organizaciji Bošnjačkog vijeća, održana je promocija prve Bošnjačke čitanke u galerijskoj sali Centra za kulturu u Bijelom Polju. O sadržaju ovog priručnika i namjerama da podstakne optimalnije upoznavanje i njegovanje kulturno-historiskog bića Bošnjaka govorili su: Mirsad Rastoder, mr Dijana Tiganj, mr Dženisa Mujević, dr Adnan Prekić i Suljo Mustafić.
Čestitajući dan maternjeg jezika svima koji baštine važnost očuvanja jezičkih različitosti, Mirsad Rastoder je podsjetio, “Maternji jezik je temelj kulturnog identiteta, tačka prepoznavanja i postojanja jednog naroda, osnov za uvažavanje i razumijevanje različitosti. I svaka generacija je dužna da unaprjeđuje status svog jezika kroz obrazovni sistem i javnu upotrebu.
Bošnjaci su kroz vjekove istrajali da svoj jezik nazivaju bosanski, čuvajući njegove osobenosti do međunarodnog priznanja. U tom kontekstu, ovaj dan je signal da kontinuirano promovišemo ne samo jezik, već i kulturu, duhovnost i tako utemeljujemo čvrste osnove za savremeno uvažavanje prava svih koji čine zajednicu različitosti u Crnoj Gori”- naglasio je Rastoder.
Prva Bošnjačka čitanka je sažeto štivo, pažljivo pisano za školsku populaciju na prelazu iz osnovne u srednju školu. Tako je fokusirana, a koliko je uspjela na čitaocima je da provjeravaju. U njoj je pažljivo sažeto višestoljetno bitisanje jednog naroda na svega 128 stranica. A samo zbog poglavlja o bosanskom jeziku valjalo je objaviti ovu knjigu. Čitanku je pripremio i uredio tim kompetentnih pegalaca iz različitih oblasti. Lako se čita a svaka utemeljena kritika je dobro-došla, kazao je Rastoder.
On je saopštio da je ovaj pilot projekat realizovan zahvaljujući skromnoj projektnoj podršci Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava,entuzijazmu priređivača i članova redakcije, te dopuni iz Bošnjačkog vijeća. U tom slijedu Bošnjačko vijeće je izdavač, ali ne i uređivač knjige. Čitanku je oblikovala Redakcija od preko 20 članova i po savjetima više stručnih konsultanata – cijenjenih univerzitetskih profesora koji su dali značajan doprinos.
Redakcija je ponosana na knjigu koja je, uz mnogo truda, istraživačkog sabiranja i razmatranja, poklonjena svom narodu. Većina primjeraka, poklonjena je gradskim i školskim bibliotekama sa željom da se čita i posluži kao inspiracija. Podsticaj za još kvalitetniju edukaciju mladih o svim elmentima bošnjačkog identitetada, ali i razmišljanje kako da napravimo nove čitanke po oblastima;istorija,književnost,jezik,kultura,likovana i muzička umjeznost. Naravno,ako bude uslova za zajedničko djelovanju u opštem interesu, poručio je Rastoder.
Bošnjačku čitanku treba pročitati i analizirati koliko njen sadržaj uspješno prati genezu bošnjaštva kroz vjekove do savremenog doba, a ne sujetno tražiti svoju sliku u njoj. Ovo bi trebali da razumiju neki koji ovih dana pitaju: “Kako to da mene nema u Čitanci?” I svi su, naravno, u pravu, ako izuzmemo razmišljanja o ličnostima, događajima i djelima iz bošnjačke prošlosti i savremenog stvaranja, koji zbog značenja,takođe, treba da se nađu u nekoj od čitanki.
Suštinski ovo je priručnik za sve Bošnjake- bez ekskluziviteta,svakako i druge koji hoće da upoznaju crvenu nit trajanja, stradanja i uspjeha jednog Naroda. Čitanka nudi i pojašnjava bitne elemente bošnjačke autohtonosti kroz vrijeme, jednako uvažavajući sve prostore na kojima su Bošnjaci živjeli i na kojima danas postoje u ambijentu multietničke Crne Gore, kazao je Mirsad Rastoder na promociji u Bijelom Polju.
