Bihorac Ruždija Kočan, nakon decenija rada u inostranstvu vratio se da penzionerske dane provodi u zavičaju. Okupio je grupu ljudi, zaljubljenika u prirodu i svjesnih da je očuvanje životne sredine resurs koji se mora štititi. Boraveći u Luksemburgu, u jednoj od najuređenijih zemalja uopšte, stekao je poseban senzibilitet za brigu o okolini, ali i uvidio koliko je važno podići ekološku svijest i činiti sve što je u moći čovjeka da ta sredina ostane čista.
“Boravak u Luksemburgu je učinio svoje, ali sigurno da u svakom od nas ima nešto posebno što nas oblikuje kao osobe, te mislim da je i to uticalo na formiranje svijesti o važnosti zdrave životne sredine i mojoj posvećenosti njenom očuvanju na lokalu”, rekao je Kočan u razgovoru za portal radiopetnjica.me.
RADIO PETNJICA: Oformili ste viber grupu. Kako se zove i koliko članova ima?
KOČAN: Viber grupa djeluje pod imenom EKO Petnjica. Sve je krenulo početkom avgusta 2024. kad je počela da se realizuje lokalna eko ideja koju smo nas nekoliko zagovarali duže vrijeme. U Petnjici je održan prvi okrugli sto koji se bavio opštinskim ekološkim problemima, a na njemu su govorili naši istaknuti univerzitetski profesori dr Fehim Korać (koordinator), dr Isat Skenderović, dr Ibro Skenderović i direktor regionalne deponije Možura Jasmin Ćeman. Broj članova trenutno varira od 130 do 150 sa tendencijom rasta.
RADIO PETNJICA: Da li imate namjeru da grupu formalizujete kao nevladino udruženje?
KOČAN: Naravno, ali kako hoćemo da to bude NVO otvorena za sve ekoaktiviste i potpuno posvećena javnom interesu, to zahtijeva adekvatna statutarna rješenja i pripreme. Radimo na tome da se osnivačka skupština održi početkom avgusta 2025.
RADIO PETNJICA: Koje akcije ste do sada odradili?
KOČAN: Odmah nakon okruglog stola krenuli smo sa konkretnim djelovanjem. Vidjeli smo da se ovdje mnogo priča, planira ali ništa od toga ne realizuje, a mi smo to okrenuli. Tri akcije koje su bile fokusirane na prilazne puteve Petnjici bile su uspješne, a većina aktivista bili su iz dijaspore, imali smo i nekoliko i stranaca a u jednoj akciji imali smo učenike i nastavnike OŠ M.Adrović. Lokalnih aktivista bilo je uvijek, ali nedovoljno i na tome se mora raditi kako bi oni postali nosioci ovakvih akcija. Zbog toga smo nedavno, uz koordinaciju Nihada Kršića i pomoć KSD Sandžak iz Kamnika i ZK, Luksemburg, imali posjetu naših članova Sloveniji (Almina Ličina) i Luksemburgu (Eldar i Dino Adrović) sa ciljem upoznavanja sa tamošnjim sistemima upravljanja otpadom i moguće primjene nekih praksi i iskustava na našu lokalnu zajednicu. Sve to i nesebična pomoć našeg člana Emila Kočana preporučili su nas da postanemo dio nacionalne ekološke asocijacije Zero Waste Montenegro.
RADIO PETNJICA: Koji su naredni potezi?
KOČAN: Sve što radimo usmjereno je na promjenu odnosa građana prema lokalnoj životnoj sredini i spoznaja da je mnogo toga u našim rukama i zavisi od nas. Svjesni smo da ljudi ne vjeruju u promjene, da su pasivni i da su izgubili i ono posljednje – nadu. Mi smo ubijeđeni da je došlo vrijeme promjena na mnogim poljima, a da odnos prema okruženju ne smije da čeka jer se radi o štetama koje je teško otkloniti. Naš naredni projekat ide u tom smjer i još u početnoj fazi. Radi se o utemeljenju jednog dana koji će biti posvećen čišćenju naše opštine. Cilj nam je da zajednički kroz partnerski odnos odradimo taj projekat. Trenutno radimo na uspostavi kontakata i animiranju lokalnih ustanova, klubova, organizacija, preduzetnika i pojedinaca. Učešće svakog je bitno ali škole su posebno važne zbog mladosti na kojoj sve ovo ostaje. Početni utisci su ohrabrujući, ali tek smo na početku. Kako sam već pomenuo radimo i na pripremi osnivačke skupštine i registraciji grupe u NVO.
RADIO PETNJICA: Kako procjenjujete nivo svijesti o očuvanju životne sredine kod Bihoraca?
KOČAN: Upravo sam rekao, sve što radimo podređeno je tome. Kada pojedinci budu svjesni da je ova životna sredina naš jedini realni resurs na kome gradimo sve, te da od toga zavisi naš opstanak i povratak naše brojne dijaspore (makar onih koji su u penziji) onda će sve ići mnogo jednostavnije. I tu smo tek na početku ali potpuno ubijeđeni da će sve to ubrzo dati rezultate.
RADIO PETNJICA: Kakva je bila dosadašnja saradnja sa opštinskim strukturama?
KOČAN: Napomenuo sam da smo odradili tri akcije čišćenja pristupnih puteva opštinskom centru i skupili ukupno oko 150 vreća 120L, koje je lokalna komunalna služba odvezla, nažalost, kako se kasnije ispostavilo na lokacije koje ozbiljno dovode u pitanje smisao svega ovog. U prvoj akciji podržali su nas sa određenim brojem svojih radnika i određenom količinom neophodnog materijala. Ali sve to, teško je podvesti pod pojam saradnje jer ona sam po sebi implicira proaktivni pristup, otvorenost i iskrenu podršku svima koji su spremni da se angažuju i daju bilo kakav doprinos usmjeren na pokretanje lokalnih pozitivnih procesa.
RADIO PETNJICA: Kako bi ste riješili problem odlaganja otpada i pravljenja velikog broja divljih deponija?
KOČAN: Kompleksni problemi uvijek se riješavaju uz angažman, saradnju i koordinaciju svih segmenata društva, a u ovako neuređenim društvima to je imperativ ali i veliki izazov. Svuda u svijetu očuvanje životne sredine je obaveza i odgovornost svih samo je stepen odgovornosti različit. Mi smo na samom početku. Prije svega već nekoliko puta pominjana svijest je najvažnija i to je neprestalni proces. Ekološki osviješteni pojedinci su višestruko korisni i ne mire se neodgovornim odnosu prema prirodi. Ekologija je filozofija i stil života koji odbacuje konzumerizam kao uslov ekonomskog rasta a počinje mnogo prije kupovine – odlučivanjem za ekološki najbolje proizvode. U našim okolnostima neophodna je maksimalna posvećenost na polju individualne selekcije i zbrinjavanja biorazgradivog otpada kao i zajednička(lokalna) – kod korisnih materijala (skoro sve vrste građevinskog materijala). Samo te dvije stavke prepolovile bi količinu otpada. Ostalo traži razvijanje lokalno održivog sistema koji je po prirodi stvari u rukama komunalnih službi.To je njihova odgovornost koja podrazumijeva i neke teške, nepopularne ali nužne odluke. Bježanje od odgovornosti, linija manjeg otpora i pokušaj ugađanja svima su nam dobro poznati i doveli su nas dovde. Mislim da mnogi znaju kako treba ali prevelika je, sistemski ugrađena greška i isključiva fokusiranost na lične i parcijalne interese, koja je do sada prolazila na štetu cijele lokalne zajednice.
RADIO PETNJICA: Da li je oštrija kaznena politika neko moguće rješenje?
KOČAN: Sankcije su uvijek poslednja mjera a da bi se ona primijenila mora postojati sistem kojim je jasno definisano šta je dozvoljeno a šta ne. Kod nas to trenutno ne postoji i ne razumijem toliko insistiranje na tome. Sva upiranja u tom pravcu su bez temelja. Prvo treba stvoriti sistem i onda insistirati na primjeni pod prijetnjom propisanih kazni. Daleko smo od toga i rješenja su trenutno na drugoj strani.
RADIO PETNJICA: Da li mislite da je edukacija ključ svemu ili ona i kaznena politika?
KOČAN: Iz našeg razgovora sasvim je jasno- edukacija, održiv sistem, odgovornost svih a posebno lokalnih službi, pa tek kazne po unaprijed uspostavljenim i transparentnim pravilima, su dobar recept.
Hvala Vam što ste nam dali priliku da se i šira javnost upozna sa našim lokalnim eko ektivnostima i da ih pozovemo da budu dio ove priče jer samo zajednički imamo makar šansu da nešto promijenimo na bolje. Hvala svima koje nisam spomenuo a na bilo koji način su uzeli učešća u našim aktivnostima.
I da dodam, na medijima je ogromna odgovornost ali i prilka da budu bajraktari promjena u lokalnoj zajednici.
SAMIR RASTODER
Projekat FOKUS BIHORA podržan je od strane Ministarstva kulture i medija.
