PRAVILNA ISHRANA KRAVA UZ DOBAR RASNI SASTAV GRLA JE KLJUČ ZA USPJEŠNO BAVLJENJE MLIJEČNIM GOVEDARSTVOM

Predavanje na temu "pravilna ishrana krava" u organizaciji Klastera Farmeri sa Bihora
Farmeri sa Bihora
U sklopu projekta ,,FARMERSKE ŠKOLE NA OTVORENOM” Medjunarodna organizacija FAO u saradnji sa Klasterom FARMER SA BIHORA organizovala je predavanje na temu “Pravilna ishrana krava”, koje je održala docentica sa Biotehničkog fakulteta prof. Dušica Radonjić.
Cilj predavanja bio je edukacija poljoprivrednika o pravilnim principima ishrane krava, kako bi se osigurao njihov optimalan zdravstveni status i povećala proizvodnja mlijeka.
Na početku predavanja profesorica Radonjić govorila je o osnovnim principima ishrane krava, naglašavajući da kvalitetna i izbalansirana ishrana direktno utiče na zdravlje, plodnost i mliječnost goveda.
Posebno je istaknuto da je važno razumjeti potrebe krava u različitim fazama laktacije, kako bi se njihova ishrana prilagodila na najbolji način.
Jedan od najvažnijih dijelova predavanja bio je posvećen vrstama hrane koje su najpogodnije za krave. Profesorica je objasnila da se ishrana krava bazira na nekoliko osnovnih hraniva:
 • Zelena hrana sa travnjaka – prirodna ispaša pruža kravi potrebne hranljive sastojke, ali se mora voditi računa o kvalitetu trave i njenoj nutritivnoj vrijednosti.
 • Zelena hrana sa oranica – uzgajane biljke poput lucerke, grahorice i drugih kultura obogaćuju ishranu krava dodatnim nutrijentima.
 • Sijeno – ključni dio ishrane u zimskim mjesecima, kada nema svježe hrane. • Silaža – fermentisana hrana bogata energijom, koja pomaže u održavanju dobrog zdravlja krava i stabilne proizvodnje mlijeka.
 • Sjenaža – kombinacija svježe trave i silaže, koja omogućava bolju probavljivost i unos hranljivih materija.
 Da bi krave imale dovoljan unos hranljivih materija, važno je pravilno pripremiti kompletan obrok. To znači da se hrana mora pravilno kombinovati i prilagoditi potrebama životinje. Osim toga, normiranje i dodavanje dodatnih hraniva zavisi od proizvodnih kapaciteta svake krave – visokomliječne krave zahtijevaju više energije i proteina u ishrani.
 Na kraju predavanja, prof. Radonjić detaljno je objasnila kako se ishrana krava mijenja tokom različitih faza laktacije:
 • Početak laktacije (0–70 dana) – krave imaju povećane energetske potrebe, jer proizvode najviše mlijeka. Ključno je obezbijediti dovoljno energije kroz kvalitetne obroke.
 • Sredina laktacije (70–140 dana) – mliječnost se stabilizuje, a ishrana mora održavati proizvodnju mlijeka na visokom nivou.
 • Kraj laktacije (140–305 dana poslije telenja) – smanjuje se potreba za energijom, a krave se pripremaju za period zasušenja i novi ciklus laktacije.
Predavanje je završeno diskusijom u kojoj su prisutni imali priliku postaviti pitanja i razjasniti nedoumice vezane za ishranu krava.
Zaključeno je da pravilna ishrana ne samo da poboljšava zdravlje i proizvodnju mlijeka, već i smanjuje troškove ishrane, što je od velikog značaja za stočare.
ALMINA LIČINA