Eko aktivista Mirsad Hadrović je u okviru serijala Fokus Bihora, koje Radio Petnjica radi u saradnji sa Ministartsvom kulture i medija govirio o stanju životne sredine u Bihoru, saradnji sa lokalnom administracijom kao i razvijenosti svijesti građana Petnjice o značaju zdrave životne sredine.
RP: Petnjica je, pored demografskih problema odnosno iseljavanja, ugrožena i na polju životne sredine. Čini se da nemilice trošimo resurs zdrave životne okoline i ne obraćamo pažnju na to. Učestvovali ste i organizovali veliki broj eko akcija. Može li se stanje popraviti samo sa pojedinačnim radom odgovornih društvenih aktivista?
HADROVIĆ: To što imamo mi; izobilje vode, šume, planine, čist vazduh, malo ko ima u Evropi pa i u svijetu. Sve nabrojano našlo se na udaru od samih nas. Godinama pratim sveukupno stanje u Petnjici a posebno stanje sa ekologijom i slobodan sam reći da mi danas taj ‘eko dragulj’ trebamo zaštiti od samih nas. Gotovo sve rijeke koje prolaze kroz naseljena mjesta, su zagađene. Šume se nemilice sijeku, pošumljavanja već godinama nema, livade nam zarastaju u korov. Ovakvu sliku Bihora, vjerujem, da niko nikad od nas nije zamišljao a evo danas mi to gledamo svojim očima.
RP: Problem smeća, otpada nije samo bihorski fenomen. U svakom kutku eko države Crne Gore slična je ili ista situacija. Može li se Petnjica, sama za sebe, izdići i učiniti nešto?
HADROVIĆ: Nije mi jasno i do danas niko mi nije uspio objasniti, kako to da naša mala država nema riješenje u vezi smeća. Pa je lI taj reciklažni centar nešto nemoguće za nas??? Slušamo kako se milioni eura troše na neke manje važne projekte a za pomenuti projekat nema novca?! Uporediću jedan važan projekat a to je tunel “Klisura” između Berana i Kolašina koji je koštao blizu 100 milona eura, i projekat za izgradnju velikog reciklažnog centar koji bi vjerovatno koštao duplo manje a vrijednost bi mu bila neprocjenjiva, jer bismo sačuvali zdravu životnu sredinu. E sad postavlja se pitanje kako to da smo “hrabri” da uđemo u projekat u vrijdnosti od 100 milona a “nemamo srca” da realizujemo nešto duplo jeftinije uz to i duplo korisnije???
RP: Na terenu ste i često razgovarate sa ljudima. Da li su Bihorci zabrinuti kad vide da su im, odnosno nam, rijeke pune smeća, putni pravci „okićeni“ kesama…?
HADROVIĆ: Bihorci pozitivno reaguju na svaku našu eko akciju. Posljednju takvu akciju imali smo prije nekoliko dana, kada su mještani, pored čijih kuća smo prolazili, iznosili razne slatkiše i piće uz riječi hvale i podrŝke.
RP: Da li mislite da lokalna administracija dovoljno radi na tom problemu?
HADROVIĆ: Možda lokalna administracija radi nešto po ovom pitanju ali se to ne vidi. Kako čujem najveći problem komunalnom preduzeću jeste lociranje mjesta deponije. Gdje god su odredili mjesto mještani su se bunili i ne dozvoljavaju formiranje deponije. Potrebno je pronaći neko rješenje koje će biti prihvatljivo i za opštinu i za mještane.
RP: Da li bi veći broj kontejnera, kanti za smeće duž puta smanjili količinu smeća pored puta i uopšte u Petnjici?
HADROVIĆ: Sigurno da bi smanjilo količinu smeća ali problem je upravo ovaj o kojem smo već govorili; kuda onda sa kantama punim smeća??? To je sistem koji mora da se ispalanira do najsitnijih detalja, kako bi se problem sa smećem dugoročno riješio.
Ukoliko to smeće premještamo sa mjesta na mjesto po Bihoru onda suštinski nismo ništa riješili
RP: Da li imate predlog i viziju kako bi Bihor mogao biti primjer ostatku Crne Gore po čistoj i zdravoj životnoj sredini?
HADROVIĆ: Moja vizija za Bihor jeste da on bude lijepo, čisto i prijatno mjesto za život. Po meni dva su modela za rješenje smeća u Bihoru a to su ; 1. Lokalni mini reciklažni centar 2. Veliki regionalni reciklažni centar.
U oba slučaju umjesto ‘problema ‘ imali bismo zaradu od smeća i nekoliko radnih mjesta koja su prijeko potrebna ovom regionu. U mojoj viziji Bihor izgleda ovako; ekološki besprekorno čist, mnogo staza za planinarenje i moto rute, izletišta pored naših rijeka, mnogo više zasađenog voća, nova pošumljavanja, još hajrat česama, eko parkovi, sportski tereni, staze za skijanje…
Projekat FOKUS BIHORA podržan je od strane Ministarstva
kulture i medija.
S.R.
