Svjedoci smo današnji dan i naredni aprilski dani predstavljaju kritičan period za poljoprivredu.
“Ovi momenti predstavljaju stresan period u fazi kretanja odnosno početka vegetacije.
Pozni proljećni mrazevi predstavljaju ograničavajući faktor za voćarsku proizvodnju, a posebno za sjever Crne Gore”, kaže za Radio Petnjica inžinjer poljoprivrede Eldar Adrović.
Kada govorimo o klimatskim faktorima i uticaju njih na samu poljoprivredu, a u ovom slučaju o voćarstvu, što je najbitnije za naše krajeve, govorimo o umjereno kontinentalnoj klimi i složićemo se vrlo nepovoljnim faktorima koji prate našu poljoprivrednu proizvodnju zadnjih godina, a tiču se prvenstveno poznih proljećnih mrazeva praćeni hladnim vjetrom i snijegom.
“Kada govorimo o kretanju biljaka i početku vegetacije, ključan faktor je odlaganje iste pod uticajem klimatakih faktora kako bi naše voćne vrste izbjegle opasnost koja se najčešće desi u poznom proljećnom tajmingu.
Cjelukupni bojazan i stradanje za voćne vrste zavisi od fenofaze, samog trajanja mraza i intenziteta.
Dakle, ovi dani nam kažu da one voćne vrste, zastupljene na teritoriji opštine Petnjica nisu u potpunosti procvjetale, odnosno iz rodnih (generativnih) pupoljaka se još nije otvorio cvijet koji bi kasnije bio spreman za oprašivanje i proces oplodnje. Ovo je dakle faktor koji daje nadu da u ovom periodu naše voćne vrste neće nastradati pod uticajem mraza.
Sa druge strane kada govorimo o pojedinostima, odnosno nekim voćnim vrstama, kao što je džanarika koja je u nižim područjima otvorila svoj cvijetni potencijal i u tom periodu najosjetljivija na date temperature pa u najvećoj mjeri postoji bojazan za stradanjem.
Jabučaste voćne vrste su u fazi bubrenja i pucanja pupoljaka a neke u fazi otvaranja pa su one u fazi izolovanosti, odnosno zaštićenosti od mraza. Određene sorte krušaka, su u malo poodmaklijoj fazi otvaranja ali takođe se još nalaze u fazi izolacija ili skrivenosti unutar generativnih organa cvijeta.
Valja napomenuti da u ovim periodima kakavi su ovi dani sama pojava snijega ne izaziva neke velike štete, nasuprot snijeg može biti dobar izolator svih biljnih djelova o kojima govorimo pa će teže doći do direktnog kontakta između mraza i djelova cvijeta kod voćaka.
Osim toga nepovoljnost i štete izazivaju veće količine sniježnih padavina gdje može doći do lomljenja grana i ostalih biljnih djelova.
Ono što je najvažnije a tiče se izgleda cvijeta nakon stradanja od mraza. Vizuelno i analizom krunipni listići ili latice izgledaju smeđe ili sprženo, poprimaju tamnu boju i opadaju, dodirom istih dolazi do opadanja i gubljenja funkcije cvijeta.
Najbolja analiza jeste, “poprečni presjek tučka” u proširenom dijelu, ako je tučak zadržao zelenu boju i izgleda neoštećeno onda je takav cvijet još u funkciji i može se uspješno izvršiti oplodnja.
Najbolja mjera borbe protiv poznih proljećnih mrazeva jeste izbor položaja na kom nema pojave poznih proljećnih mrazeva, ili su takva područja manje podložna tim pojavama. Druga i preventivna mjera jeste izbor vočnih sorti koje su otporne na pozne prolječne mrazeve”, objasnio je Eldar Adrović, inžinjer poljoprivrede.
S.R.
