DIJALOG – AKADEMIK ZUVDIJA HODŽIĆ: NJEGOŠ NIJE IDEOLOG GENOCIDA

Vlada Crne Gore povukla je nedavno, na zahtjev Bošnjačke stranke, iz parlamentarne procedure prijedlog o izmjeni Zakona o državnim praznicima. Bilo je predviđeno da 13. novembar, dan rođenja Petra Drugog Petrovića Njegoša, u Crnoj Gori bude državni praznik – Dan kulture.Predstavnici Bošnjačke stranke i ranije su se protivili tom prijedlogu. Više njih je novu inicijativu razumjelo kao povod da kažu da je Njegoš geonocidni pjesnik, argumentujući taj stav temom istrage poturica u „Gorskom vijencu“. Takav stav izazavao je burne reakcije i razumnu osudu markantnih građanskih intelektualaca u Crnoj Gori i regionu.Petra Drugog Petrovica Njegoša i akademik Zuvdija Hodžić posmatra u kontekstu vremena u kojem je pjesnik živio.Kaže da „Gorski vijenac“ zna napamet. U genima i porodičnoj tradiciji nosi učenje dervišabektašija, ali je, kako je više puta naglašavao, proizvod ovog tla, Crne Gore i Njegoša, crnogorskog aktivizma i bunta.

POBJEDA: Da li je Njegoš pjesnik – ideolog genocida?

HODŽIĆ: U svakoj drugoj prilici bi Vaše pitanje smatrao neumjesnim i ne bih odgovorio. Znam da ga u drugim prilikama Vi ne biste ni postavili.U ovoj vam je iznuđeno Vladinim povlačenjem prijedloga da se Njegošev rođendan proglasi Danom crnogorske kulture, jer se tome usprotivila Bošnjačka stranka. Da su namjere Vlade bile ozbiljne, da se htjelo da prijedlog prođe, siguran sam da Bošnjačka stranka, koalicioni partner vladajućeg DPS-a, ne bi imao ništa protiv.Nije se u proceduru ušlo nepripremljeno i nepromišljeno, nego iz za sada nepoznatih razloga, kao što su nam ostali nepoznati i „osporavajuci argumenti“ Bošnjacke stranke.Uostalom, otkud to da su važniji i mjerodavniji „argumenti“ neke političke stranke, svejedno, većinske ili manjinske, nego naučnika, filozofa, stručnjaka, istoričara, kulturne elite?Niti bi usvajanje Vladinog prijedloga Njegoša učinilo većim, niti ga njegovo neusvajanje čini manjim pjesnikom.Njegoš je genijalni pjesnik i da odgovorim na vaše pitanje – nije genocidni.

POBJEDA: Zagovornici teze o Njegošu kao genocidnome pjesniku glavne argumente nalaze u tekstu „Gorskoga vijenca“. Kakav je Vaš odnos prema tom dramskom spjevu i činjenici da su brojni zločini prema Bošnjacima i Albancima u bliskoj prošlosti „opravdavani“ Njegoševim stihovima…

HODŽIĆ: Ako „Gorski vijenac“ posmatramo kao književno djelo, odnosno „dramsko“ djelo – onda ga tako treba i tumačiti.Uvredljive riječi koje Turcima upućuju likovi Crnogoraca ne odražavaju pjesnikov stav. Na njih istom mjerom odgovaraju i književni likovi „Njegoševih Turaka“.Pozorišnim rječnikom kazano – to su statisti. Kakvo bi to umjetničko djelo bilo u kojem bi svi „akteri“ govorili isto i mislili isto. Nijesu manje „uvredljive“ ni rijeci upućene Mlecima, kao ni svojim Crnogorcima, popu Miću i drugima.Otkud to da se ondašnji Turci identifikuju sa današnjim Bošnjacima? Uostalom, i sam Njegoš pravi razliku između braće Bošnjaka i agarjanskih Turaka.

POBJEDA: U razgovoru koji je na slične teme, sa novinarkom Portala Analitika vodio akademik Šerbo Rastoder, kazao je da ne smatra da je Njegoš problem kao pjesnik, koliko je Njegoš sporan kao „parola“, te da ako neko to doživljava kao vrijednost, to je njegovo pravo, ali ako ima ambiciju da tu „vrijednost“ nametne kao normu, imamo ozbiljan problem. Podsjetio je da Rusi nemaju takav problem sa Puškinom, niti Njemci sa Geteom…

HODŽIĆ: Zar i danas treba objašnjavati u kakvim je uslovima i đe je živio Njegoš? S Lovćena je mogao da vidi svu slobodnu Crnu Goru, „odsvud stiješnjenu“, a sve okolo „oblak pritisnuo“.Upoređujući Njegoša i Getea, profesor Rastoder pravi grešku. Gete je živio u moćnoj carevini, moćniji i od samog cara, koji mu se klanjao, bilo mu je ravno sve do Kosova; a Njegoš je „pustinjak Cetinjski“, „sirak tužni bez iđe ikoga“, vladar, vladika, duhovni i svetovni vođa. Znao je đe je omrkao, ali i ne đe će osvanuti.Kad su u pitanju događaji iz prošlosti, istoričari ih objašnjavaju u kontekstu vremena i društvenih okolnosti, pa bi to trebalo da imaju u vidu i kad je u pitanju umjetničko djelo.Naravno, umjetničko je primarno i glavno. Niko ko je pročitao Njegoševu prepisku, Bilježnicu, pisma, intimne zapise, svjedočenje savremenika, obimnu literaturu o njemu, neće ga nazvati genocidnim, imaće razumijevanja za njegovu, koliko veličinu – toliko i tragiku, diviće se šta je sve morao taj čovjek da izdrži.„Filozofi palanke“ bi i sunce uprljali, bolesni umovi bi svijet okrenuli naopačke. Šta su Hitler i nacisti učinili od Ničea? To nacionalisti, klerikalci i drugi pokušavaju da učine od Njegoša.

POBJEDA: Imate li poruku za ljude koji smatraju da bi Njegoša trebalo da se stide Crnogorci, da on nije njihov ponos već sramota, da bi trebalo da ga se stide isto kao što se moderna Njemačka stidi svoga Hitlera?HODŽIĆ: Ko je to kazao?POBJEDA: Hafiz Amburrahman ef. Kujević.

HODŽIĆ: Žao mi je ako na to nasijedaju naši Bošnjaci. Njegoš je Crnoj Gori i Crnogorcima – sve, i treba to poštovati. I svima koji znaju šta je književnost i umjetničko djelo, Njegoš je njihov pjesnik, a „Gorski vijenac“ – oda slobodi, borbi za nju a time i za dostojanstvo čovjeka i civilizac ijske vrijednosti.Ko drugačije gleda – možda ne vidi, ili neće da vidi. Ja ću, kao i u djetinjstvu, i sada recitovati nadahnute stihove velikog albanskog pjesnika i moga zemljaka Esada Mekulija, posvećene Njegošu:„Na valima jednog vijeka, vijeka bure, vijeka plime,zborio si s budućnošcu za svoj narod i pred njime.Oko tvoga svijetlog groba potomstvo ti slavu poje,ko će ikad ugasiti vjecnu zublju duha tvojeg“.

Pobjeda/Vlatko SIMUNOVIĆ