Sinoć je u sali Centra za kulturu u Petnjici održana tribina pod nazivom „Čuvajmo svoje“. Tribinu su organizovali Alen Pljakić, Rifat Agović i Asmir Agović, a podršku su dobili od Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.
O tradiciji, demografiji, identitetu, jeziku i kulturi Bošnjaka na ovim prostorima, govorili su Haris ef. Osmanović, Enis ef. Klimenta i Sinan Tiganj. U uvodnom izlaganju Enis ef. Klimenta je govorio o obrazovanju Bošnjaka i očuvanju identiteta kroz sistem obrazovanja koji je nekada počivao na mektebima. Hronološki ređajući kroz različite istorijske periode Crne Gore, ef. Klimenta je pobrojao sve mektebe koji su postojali na prostorima Crne Gore u vijeme osmanlija, poslije Berlinskog kongresa kao i u toku i nakon balkanskih ratova kao i broj učenika koji je pohađao ove obrazovne ustanove.
„Sticanje znanja je veoma važno i otuda je mekteb prva stanica gdje se djeca trebaju usmjeriti. Djeca se od malih nogu, kroz mekteb odazivaju božjem imerativu. IKRE, što znači učiti, i to u ime gospodara svih svjetova, Allaha uzvišenog. Koliko je važno sticanje obrazovanja od malih nogu, najbolje nam govori i predaja Allahovog poslanika Muhammeda a.s.gdje je svakom zarobljenom u bici na Bedru postavio uslov da će osloboditi svakog onog ko nauči deset muslimana čitati i pisati.“, istakao je na tribini Enis ef. Klimenta.
Obraćajući se prisutnima, Haris ef. Osmanović je istakao da je egzistiranje Bošnjaka na ovim prostima uvijek povezano sa islamom.
„Tokom stoljetnjeg postojanja islam je predstvaljao osnovni faktor u našem razvoju i upravo od njegovim uticajem mi, Bošnjaci, smo se historijski formirali i integrisali na raznim poljima ljudskih aktivnosti. Sve glavne specifičosti našeg individualiteta su obelježja islama. Vjera islam izvršila je najveći uticaj na formiranju svih karakteristika i mentalitetskih osobina kod Bošnjaka“, kazao je u uvodnoj riječi ef. Osmanović. On je istakao da je očuvanje identiteta Bošnjaka na prostorima gdje žive, najdjelotvornije kroz tri aspekta: vjerskog pojedinca, porodice kao institucije i Islamske Zajednice.
„Islam zahtijeva od pojedinca da u potpunosti živi svoju vjeru, ljubomorno čuva njene vrijednosti i potvrđuje pripadnost islamu“, kazao je ef. Osmanović.
„Islam je postavio pravo za uređenje zdravog porodičnog života. Islam na porodicu gleda kao na osnovnu ćeliju od koje se sastoji komplet društvo. Cilj islama jeste promovisanje jakog i zdravog društva a osnova za to je zdrava i jaka porodica“, istakao je ef. Osmanović.
Osvrćući se na uticaj IZ kao bitnog faktora ka očuvanju identiteta Bošnjaka, ef. Osmanović je kazao da bez institucionalnog islama i Islamske zajednice, kao i njenih institucija, da je teško zamisliti očuvanje vjerskog identiteta.
„Islamska zajednica je dugo vremena bila jedina organizovana institucija koja se brinula o problemima Bošnjaka na ovim prostorima. Uprkos teškim uslovima, IZ je sačuvala sve stubove identiteta Bošnjaka. Samo sa vjerski odgojenim i svjesnim pojedincima, zdravo izgrađenom i odgojenom porodicom i jakom institucijom Islamskom zajednicom, možemo sačuvati vjerski identitet u potpunosti“, kazao je Haris ef. Osmanović.
On je na kraju poslao poruku svim prisutnim da se čuva svoj identitet.
„Zato draga braćo, ljubomorno čuvajmo svoj identitet, odvažno stojimo na bedemima svojih vrijednosti, jer, gubitak identiteta je tragičan“, zaključio je Haris ef. Osmanović.
Osvrt na temu očuvanja identiteta kao i na islam i njegovom poimanju sa istorijskog aspekta, dao je i Sinan Tiganj. On je istakao da je islam imao interesantnu i dinamičnu istoriju.
„Bošnjaci-Muslimani Crne Gore su nastali prihvatanjem islama Cronogoraca i drugih zatečenih stanovnika današnje Crne Gore od strane Turaka-Osmanlija. Među njima je i značajan broj inorodaca. Sasvim je sigurno da je proces primanja islama imao i određene specifičnosti u različitim balkanskim područjima i da je baš u Crnoj Gori imao neke osobenosti kada se tiče brojčano islamiziranih i vremena pristupa islamizaciji“, kazao je Tiganj. On je takođe istakao da islam ne znači samo prihvatanje kao religije, već i prihvatanje brojnih običaja i drugih osobenosti koje on sadrži i koje mogu a ne moraju biti samo religijskog karaktera.
„Međutim, Muslimansko-Bošnjački narod u Crnoj Gori je očuvano i mnoge autohtone običaje iz perioda prije islamizacije kao i mnoge životne navike, a očuvan je i jezik koji nije doživio asimilaciju. Kazao je da je Bošnjački narod nailazio na mnoge prepreke i prolazio kroz burnu istoriju da bi opstao na ovim prostorima i čuvao svoje.
„U prošlosti, Bošnjaci nijesu imali pravo na pisanu istoriju, a morali su da uče tuđu u kojoj su predstavljani kao Turci i to na prostorima gdje su vršena etnička čišćena. A sa takvim našim predstavljanjem u udžbenicima, nema perspektive za život naše djece. Ako se i dalje tako bude radilo, nema budućnosti za vaspitanje i obrazovanje i život naše omladine na ovim prostorima“, kazao je Tiganj citirajući poznate pisce Zuvdiju Hodžića i Mešu Selimovića. „Zato sačuvajmo svoje. Svoj jezik. Svoje dobre adete koje smo imali u dalekoj i bližoj prošlosti. Jer mi smo narod koji vjekovima živi na ovim prostorima, narod koji ima svoje običaje, svoj jezik, svoju narodnu nošnju, svoj folklor, svoju narodnu liriku i svoju epiku. Svoju tradiciju i svoju istoriju. Svoju usmenu i svoju pisanu istoriju i književnost“, naglasio je Sinan Tiganj. On je takođe istakao da je veliki problem sistematsko razaranje muslimanske porodice, jer muslimanska porodica nije više falimija, jer je razorilo nekontrolisano i nezaježljivo primanje tuđih običaja i načina života, istakavši da su muslimansku porodicu razorili drugi uz pomoć samih muslimana.
„Prvi na udaru se našao otac. Nije više babo. Otac je postao ravnopravni član zajednice Tata koji više ne predvodi familiju, nije glava kuće, nego samoupravno odlučuje u skladu sa voljom i htjenjem drugih članova porodice. U muslimanskoj porodici na udaru se našla i majka. Postala je moderna keva, njena glavna uloga postala je nadgornjavanje i kako se izjednačiti sa mužem ( u manjem obimu ), žena – majka počela je da liči na suštu suprotnost u odnosu na naše majke bijače. U muslimansku porodicu su ušli mediji. Ušao je način života do tada njoj neprimjeren. Ušli su razvrat i poroci propagirani na sve talambase sa malih ekrana“, između ostalog kazao je Sinan Tiganj, nastavljajući da nabraja šta je sve ušlo u muslimanske kuće i time se narušilo ono tradicionalno što čini vrijednost Bošnjačke porodice, počev od međunarodnih imena, preko toga da je muslimanska kuća ostala i bez svojih predmeta i svog namještaja.
„Pod kulturom Bošnjačkog naroda u Crnoj Gori uzimaju se sve grane njegovog društvenog života i to: moral, književnost, umjetnost, muzika, običaji, privreda, politika i slično. Isto tako umjetnička izražajna forma islamske umjetnosti su džamije, turbeta, grobovi, arhitektura, primijenjena umjetnost, sahat kule, šadrvani, karavan saraj i hanovi, hamami, bezistani, mahale, kuće, česme, dućani sokaci, posuđe i dr. No toga je danas sve manje kod nas. Zato apel svim nama: poštujmo nešto to je dobro a tuđe, ali ipak njegujmo i čuvajmo svoje, jer samo tako ćemo sačuvati i sebe od nadolazeće savremene evroepizacije. Iako nam je svima cilj ulazak u EU, moramo se boriti da i u njoj očuvamo svoj identitet kroz njegovanje naših kulturnih vrijednosti koje mnogi uvažavaju i pomno prate“, zaključio je Sinan Tiganj. Zajednička ocjena učesnika na ovoj tribini bila je izuzezno slaba posjećenost, ali to nije obeshrabrilo organizatore da u skorije vrijeme opet organizuju još ovakvih i sličnih tribina.
DENIS BOŽOVIĆ
