Poslanik Udruženja Bošnjaka u Republici Makedoniji AVAZ Bihorac u makedonskom parlamentu Zećir Ramčilović , je za Radio Petnjica govorio o aktuelnom trenutku u Makedoniji.
Da li su se strasti u Makedoniji smirile, odnosno da li je trenutni mir prividan?
RAMČILOVIĆ: Ovo dva pitanja, iako izgledaju slična, imaju sasvim različnu percepciju. Jer kada se koristi termin mir, za sve nas sa prostora bivše Jugoslavije, prostor koji su obilježili ratni sukobi krajem prošlog i početkom ovog vijeka, uvijek se pomisli na ono najgore, a mislim da dešavanja u Makedoniji, koja traju već dve i pol godine, jesu tenzična, na žalost i nasilna, ali mislim da su prije svega zbog nezadovoljstva građana njihovim životnim standardom, nepoštovanje i zloupotreba zakona i institucija, selektivnom pravdom sudstva u borbi sa kriminalom, korupcijom i sl., tako da kada je u pitanju socijalni mir i zadovoljstvo građana tada mogu reći ne samo što se nisu smirile strasti, već i podijele u društvu nikad nisu bile veće. Ali to ne znači, da se mogu očekivati slični događaji od 27. aprila, jer je jasno da nasilje nikom nije dobro donijelo, i da svi mi osim što osuđujemo nasilje moramo više raditi na smirivanju tenzija. Zbog toga je neophodna maksimalna odgovornost svih, posebno vodećih političkih ličnosti.
Da li će međunardni posrednici uspjeti da urade nešto više osim onoga što kažu „drži vodu dok majstori odu?
RAMČILOVIĆ: Na žalost, međunarodni posrednici najčešće insistiraju na djelumno dobra ili mogu reći kratkoročna riješenja. Znate kako, činjenica je da međunarodni predstavnici ne poznaju dovoljno dobro prilike u Makedoniji, a veoma često se vode i svojom logikom koja nekad nije primenljiva za naše uslove. Ako na to, dodamo da i oni u svemu gledaju svoje ili druge geopolitičke i geostrateške interese, onda treba da nam je savršeno jasno svima da samo sami sa dijalogom i kompromisom možemo donijeti ispravna, ili bolje rečeno održljiva riješenja.
Kako ste se Vi, odnosno Vaša partija postavili u ovoj krizi?
RAMČILOVIĆ: Udruženje Bošnjaka AVAZ, nije partija. Kao takav oblik organizacije po prvi put od samostalnosti do danas imamo udruženje građana kao dio makedonskog parlamenta. I Uduruženje i ja kao poslanik smo u parlamentu i van njega uvijek pozivali na dijalog i poštivanje Ustava i zakona Republike Makedonije. To sam i u više navrata i u parlamentu i u medijima javno govorio, ali sam veoma često podsećao poslanike i makedonske i albanske etničke zajednice, da su u svim ovim procesima zaboravili da u Makedoniji žive i Bošnjaci, Turci, Romi, Srbi, Vlasi i drugi i da ne treba da budu ostavljeni na marginama cijelog procesa. Smatram da unapređivanje prava Bošnjaka i drugih zajednica ide samo u prilog građanskom i multietničkom konceptu makedonskog društva. Ako nas ima manje po broju, to ne znači i da smo manje važni za ovu državu.
Da li ste bili u parlamentu kada su bili nemiri?
RAMČILOVIĆ: Bio sam u parlamentu cijelo vrijeme. Tačnije, ono što se malo govori je da je sjednica sa poslanicima svih političkih partija počela od 11.00. časova i da je završena u 18.00. časova, kao i svaki drugi dan. Nakon čega, je napravljen presedan, tačnije vrlo diskutabilan izbor novog predsjednika parlamenta. Iskreno bio sam zatečen svim događajima, jer sam na sebe u parlamentu gledao kao nekog ko će biti u prilici da uradi nešto dobro prvenstveno za svoj narod, za Bošnjake, a onda za ostale građane Makedonije. Nisam mogao vjerovati da je narod ušao u parlament, najpre euforično, a zatim su stvari odmicale kontroli. U grupi od nekoliko poslanika različite partijske pripadnosti, smo bili u iščekivanju evakuacije, koja se desila tek negdje pola sata posle ponoći uz pomoć specijalnih policijskih snaga.
Nasilje koje je za svaku osudu, nasilje u vrhovnom zakonodavnom domu je poraz makedonskoj demokratiji. Ali i nasilje od kojeg neki političari hoće i politički da profitiraju, ne svijestni da takav način ponašanja dovodi do sličnih situacija.
Da li uzroci krize u Makedoniji leže u nezavršenim procesima integracija?
RAMČILOVIĆ: Sasvim sigurno da, nisu jedini ali svakako primarni uzroci za dogogodišnju političku krizu u Republici Makedoniji je i proces evroatlantskih integracija. NATO i EU su itekako zainteresirani za ovaj dio Evrope, koji je za nju od ključnog značaja, pogotovo nakon zahladjivanja odnosa sa Turskom i nakon Brexita. Mislim da je krajnje vrijeme da se donese politička odluka sa kojom bi se integrirale zemlje tako zvanog Zapadnog Balkana u EU, kao što je to bio slučaj sa Romunijom i Bugarskom. Makedonija kao zemlja kandidat za ulaz u EU je blokirana samo od jedne zemlje članice EU, odnosno Grčke još od 2008 godine.
Kolika je opasnost za Makedoniju od projekta Velike Albanije?
RAMČILOVIĆ: Kada postavljate pitanje, vi naglašavate da taj projekt postoji, što po meni je veoma diskutabilno pitanje. Iako imamo mnogo nesretnih izjava koje samo štete regionu i umjesto saradnje i zbližavanja naroda, mi imamo porast netrpeljivosti i isključivanja. U tom pravcu, moram reći da bilo kakva takva ideja ili projekt od bilo koje strane, može donijeti samo štetu, i to ne samo jednoj strani, već svim stranama. Svaka hegemonistička politika donosi zlo, čak i narodu čiji vođe se osjećaju toliko jaki i imaju takve pretenzije. Zar nam nije Bosna i Hercegovina dovoljan primjer.
Da li je legitimno to što se sada u makedonskim institucijama više vidi albanska zastava od makedonske?
RAMČILOVIĆ: Državni simboli i upotreba simbola naroda koji žive u Makedoniji su propisani zakonom, po kojim državna zastava je jedina koja treba da bude istaknuta na zvaničnim državnim institucijama, gdje spada i kabinet Predsjednika makedonskog parlamenta. Sve ostalo je provokacija i jeftino politikanstvo.
Koja zastava stoji u Vašoj kancelariji?
RAMČILOVIĆ: Poslaničke kancelarije nisu institucije i obezbedjene su da bi poslanici u njima mogli da rade u dobroj atmosferi. Tako da, na mom radnom stolu se nalaze tri male zastave, Nacionalna zastava Bošnjaka i državne zastave Republike Makedonije i Republike Bosne i Hercegovine.
Da li Makedonija poštuje prava manjinskih naroda i etničkih grupa?
RAMČILOVIĆ: To je veoma kompleksno pitanje, čiji je odgovor pozitivan, ali se ne može samo reći “da”. Prava manjinskih naroda ili kako piše u preambuli makedonskog ustava “dijelova naroda koji žive u granicama Republike Makedonije” su na visokom nivou po svim međunarodnim standardima, što ne znači da ne trebaju trpjeti promene ili se unapređivati. Najveći problem je implementacija pozitivnih zakonskih propisa, veoma često što u tom odnosu preovlađuje unapređenje prava Albanaca, dok ostali narodi, među kojim i Bošnjaci ne mogu da ostvare svoja ustavom zagarantirana prava. Bilo je tu i uspona i padova. U datoj situaciji je bilo veoma teško, bilo šta realizirati. Ali i pored toga, u saradnji sa mogu je nazvati i tehničkom vladom, sam uspjeo inicirati ili ubrzati neke procese značajne za Bošnjake Makedonije. Prije svega mislim na poboljšanje suradnje između Makedonije i Bosne i Hercegovine, kao što je ukidanje viznog režima i putovanje sa ličnim kartama građana obe države, organizacija Biznis foruma izmedju privrednika Makedonije i Bosne, uskoro uspostavljanje subvencionirane avio linije Skoplje – Sarajevo, zatim štampanje knjiga za predmet Jezik i kultura Bošnjaka, uklanjanje pogrešnog termina bošnjački, sa ispravnim terminom bosanski jezik u nekim državnim institucijama i sl. Pored još nekih aktivnosti iz oblasti kulture, ali i infrastrukture, i u ovakvoj teškoj situaciji sam zadovoljan svojim angažmanom.
O Zećiru Ramčiloviću
Ramčilović je naučni saradnik na Institutu za nacionalnu istoriju Republike Makedonije a kroz svoj radni angažman radi na promociji i očuvanju tradicije, kulture i prava Bošnjaka u Makedoniji .
Rođen je 1975. godine u Donjim Konjarima, doktorirao je istorijske nauke 2013. godine i prvi je doktor nauka iz plemena Ramčilović.
Kruna njegovog istraživačkog rada je djelo ‘’Bošnjaci u Makedoniji tokom 20-tog stoljeća’’ sa akcentom na kulturu i prosvjetu.
Zećirov pradjed Delija odselio je iz Bihora sredinom prošlog vijeka za Plenibabe u Pešteri, odakle je Zećirov otac Hazir odselio s bratom Abdulahom u Konjare, gdje i danas žive.
SAMIR RASTODER
