Dani bošnjačke kulture u Luksemburgu potvrđuju jednu od svojih osnovnih kulturoloških misija u dijaspori: poštovanje multikulturalnih vrijednosti u modernom evropskom ambijentu
IX. DANI BOŠNJAČKE KULTURE U LUKSEMBURGU
IX. Dani bošnjačke kulture u Luksemburgu, u organizaciji ZK Bihor, održani su ove godine 26, 27 i 28. oktobra u Centru za kulturu grada Rumelanža.
Festival, koji je, ove godine, bio u znaku novinara i publiciste Mirdsada Rastodera, čovjeka koji je do zadnje kapi krvi odan svome Bihoru, Petnjici i Crnoj Gori, zvanično je otvorio predsjednik ZK Bihor Remzija Hajdarpašić.
Prvi dan festivala bio je posvećen dr. Ameru Haliloviću, savjetniku u kabinetu predsjednika države, koji je govorio o položaju Bošnjaka u novoj demokratskoj Crnoj Gori.
Za ovu tribinu vladalo je veliko interesovanje, a Halilović je istakao da nikada u istoriji Crne Gore Bošnjaci nisu imali privilegovaniji položaj kao u vremenu od 2006., kada je proglašena nezevisnost države, pa do danas.
– Daleko od toga da je u Crnoj Gori sve idealno, i to ne važi samo za Bošnjake, već i za sve ostale koji žive na tom prostoru, ali Crna Gora ide uzlaznom putonjam i iz dana u dan to se primjećuje na svakom koraku – naglasio je između ostalog dr. Halilović.
27. X. 2018.
– Bošnjačka kulturna baština je važan civilizacijski segment naše države – rekao je drugoga dana festivala, u svom prigodnom obraćanju, ambasador Crne Gore u zemljama Benelux – a Vladimir Radulović, odajući duboko poštovanje rukovodstvu i članovima ZK Bihor za dugogodišnju intezivnu saradnju ovoga udruženja sa ambasadom i drugim institucijama Crne Gore, kao i nesebičnou promociju vrijednosti kulture, a time i svoje domovine.
Znakovita i uspješnija manifestacija kulture
Odluka da se deveta godišnjica osnivanja i rada Zavičajnog kluba “Bihor” obilježi i proslavi organizovanjem, sad već tradicionalne, manifestacije “Dani Bošnjačke kulture”, proteklog vikenda u Luksemburgu, teško da je mogla biti bolja, znakovitija i uspješnija, kazao je ambasador Vladimir Radulović.
I sam sam, inače, uvijek vjerovao, i bio skloniji, datumima koji slave kulturu, stvaralaštvo, vrhunce ljudskog duha i misli, nego datumima revolucija i prevrata. Da ne bude dvojbe: tačno je, u mnogim revolucijama su iznjedrene velike ideje slobode i emancipacije. I lične i kolektivne. I nacionalne i državne. Ipak , neke od tih “revolucija koje teku” su, potom i nažalost, te iste ideje utamničavale ili barem relativizovale. A sloboda, bez kulture i moćnog stvaralačkog potencijala ljudskog duha, zna katkad završiti u anarhiji i vrijednosnom besporetku . To je, rekao bih, našim prijateljima iz Bihora odavano i bjelodano jasno. Još od onog dana ili, biće, i prije njega, kada su se odlučili da kulturi svoje zajednice i zajednica bliskih po istoriji, prostoru i jeziku, daju centralno mjesto u svojim programskim aktivnostima. Jer ovi Dani povezuju i spajaju ljude, svjetove i epohe, ne razaraju, ne remete i ne otuđuju. Na toj mudrosti mnogi bi vam mogli pozavidjeti. I zato nije čudno što Bošnjačka i Bihorska zajednica u Luksemburgu, ali i drugdje, prije svega kroz kulturu nastoji, i uspijeva, očuvati svoj identitet, temeljeći ga na baštini proteklih vremena i finim slojevima tradicije, ali, ne manje, i na razumijevanju i okrenutosti novom dobu slobode, pluralizma, modernosti, otvorenosti i multikulturalnosti. U svemu tome, kao najfinija crvena nit trajanja i pripadnosti, jasno se prepoznaje vasa dubinska i iskrena vezanost za zavičaj, Bihor i, naravno, Crnu Goru. Tamo gdje je, jednom, sve i počelo. I na toj mudrosti opet bi vam mnogi mogli pozavidjeti. I ponešto naučiti. Stoga, na tom malom, ali raskošnom I raznobojnom platnu crnogorske povijesti i savremenosti, bošnjačkoj kulturi, od graditeljstrva do velikih djela literature, pripada jedna od najljepših boja. Da tamo vječno i ostane. Baš kao i Crna Gora.
Zbog svega toga, nakon tri godine, usudiću se da kažem istinskog i dubokog prijateljstva, otvorenosti, međusobnog poštovanja i besprekorne saradnje sa Zavičajnim klubom Bihor i drugim udruženjima iseljenika i dijaspore CG u Luksemburgu, meni ne ostaje ništa no da obećam da ćemo, i do kraja ovog mandata, a siguran sam i dugo, dugo nakon toga, nastaviti da, kolko god možemo, a nažalost uvijek manje nego je potrebno, pomažemo i podržavamo sve ovakve programe i projekte. I Bihora i drugih udruženja. Konačno, sa naše strane ćemo pokušati da, uz pomoć MVP CG i, posebno, Uprave za dijasporu učinimo i dodatni napor kako bismo i sljedeće, jubilarne, X Dane Bošnjačke kultrure, učinili, programski i organizaciono, još boljim, bogatijim i uspješnijim. I zbog Bihora, i zbog Bošnjaka i zbog naše Crne Gore, saopštio je Radulović.
Brojni posjetioci toplo su pozdravili izvedbu radio-drame Dobra voda, autora Mirsada Rastodera, kao i nastup njegovih prijatelja koji su svojim nadahnutim govorima o djelu i liiku ovog neumornog poslenika kulture i entuzijaste, naglasili kako je Mirsad istinski ambasodor kulture svoga kraja i jedan od rijetkih koji izgara za svoj zavičaj.
Radio drama Dobra voda je na vrlo suptilan način posvjedočila neponovljivu magiju pisane riječi Ćamila Sijarića u čijim djelima vječito žubori Dobra voda.
Dobra voda je, zapravo, poetska slika širine duše bihorskog čovjeka kroz različita vremena i generacije.
Prikazujući inserte iz svojih monodrama, Mihailo Radojičić je svojim humoristično-satiričnim kazivanjima uspio da izmami česte aplauze publike koja se do suza smijala njegovim vrcavim dosjetkama i razmišljanjima u Centru za kulture u gradu Rumelonžu (Rumelange).
Ovom programu prisustvovali su još i počasni konzul Crne Gore u Luksemburgu dipl. arhitekta Remzija Camić, ministar-savjetnik u ambasadi Crne Gore u Belgiji Predrag Stamatović, te prijatelji ZK -a Bihor iz Belgije, Francuske, Holandije i Njemačke.
- X. 2018.
Hadžem Hajdarević književnik iz Sarajeva imao je vrlo zapaženu tribinu o jeziku, jezičkoj istoriji i jezičkoj politici na prostoru Balkana.
Jezik je nažalost više u finkciji razilaženja, nesporazuma, ideoloških suprostavljanja, a ne u funkciji povezivanja i kulturnog prožimanja na prostoru Balkana, rekao je, između ostalog, književnik Hajdarević.
Jako je važno da korisnici maternjeg jezika u dijaspori imaju zdrav i neopterećen odnos prema vlastitom jezičkom nasljeđu, s obzirom da je primarno pitanje jezika pitanje elementarne čovjekove slobode.
U okviru festivala, vodeći računa i o autorima sa područja Bihora, organizovana je promocija knjige pjesama Mirsade Mire Herović – Lutam kroz snove, a promoteri su bili Safet Ćeman i Remzija Hajdarpašić.
Iste večeri, na samom kraju festivala, uslijedio je poetski maraton na kojemu su sudjelovali pjesnici iz Crne Gore Slavka Klikovac i Mirsad Rastoder, iz BiH Hadžem Hajdarević, iz Luksemburga Natali Ronvo (Nathali Ronvaux), Iz Pariza Edo Mrđa porijeklom iz Zavidovića BiH, te Faiz Softić pjesnik sa tri domovine BiH, Crna Gora i Luksemburg.
Ovim festivalom obilježena je godišnjica devet godina od osnivanja kluba ZK „Bihor“, te su tom prilikom dodijeljene plakete zaslučnim preduzećima i pojedincima koji se nesebično zalažu u radu udruženja.
Dobitnici ovogodišnjih priznanja su:
1. Šukrija Hodžić koji dolazi iz sela Godijevo u opštini Bijelo Polje, CG.
2. Rifat Skenderović koji dolazi iz sela Trpezi, opština Petnjica, CG.
3. Enver Rastoder, koordinator ZK Bihor za Petnjicu i Gornji Bihor – Petnjica, CG
4. Fatima Balić, aktivistkinja kluba dolazi iz Bijelog Polja, CG.
te preduzeća:
1. „ENSTAL“ vlasnik Sanel Škrijelj i
2. Nino Muhović, također vlasnik privatnog preduzeća i redovni sponzor raznih aktivnosti.
Važno je napomenuti da su i ove godine domaćice-članice ZK Bihor organizovale i sa velikim brojem specijaliteta ponudile bihorsku sofru.
