Mještani petnjičkog sela Dobrodole koji žive u dijaspori pokrenuli su inicijativu da se šumsko područje na tom području proglasi prirodnim rezervatom i zaštiti od, kako su naveli, dalje nemilosrdne sječe i uništavanja. Oni su uputili pismo na adrese političara u Crnoj Gori, nadležnih državnih službi za zaštitu životne sredine, medijima, nevladinim organizacijama, kao i naučnim organizacijama u zemlji i regionu kako bi se, kako kažu, zaustavilo pustošenje Dobrodolskog Homara.
„U pitanju je pustošenje prirodnog resursa koji bi trebalo da bude trajno bogatstvo ovog kraja i Crne Gore, a kako prirodu i zaštitu životne sredine ne smijemo posmatrati lokalno, slobodni smo da kažemo da postupci prekomjernih sječa treba da zabrinu i međunarodne institucije kojima se moramo svakako obratiti“, rekao je “Vijestima” predsjednik nevladinog udruženja Džematlije džemata dobrodolskog Enis Šabotić.
On upozorava da su sječe na području sela Dobrodole, ispod Pešterske visoravni, tolikog intenziteta da se jasno može uočiti razlika na satelitskom snimku prije i u toku sječe, „što je dovoljan alarm i za naše domaće i međunarodne organizacije da se uključe u rješavanje ovog problema“.
Šabotić dodaje da stanovnici tog kraja strahuju da će ovakve i u ovom obimu sječe izazvati nestanak pitke vode na širem području, ali i spiranje plodnog zemljišta i pojavu erozije.
„Sigurni smo da su ugrožene i mnoge ljekovite biljke. Plašimo se da će doći do vjetroloma, izvala, snjegoloma, jer je narušen sklop, a najzastupljenija vrsta drveća na ovom području je smrča sa plitkim, tanjirastim korjenovim sistemom koja nije u stanju da se izbori“, kaže Šabotić.
Prema njegovim riječima, stanje je alarmantno, i ako se nešto ne preduzme, Dobrodolski Homar će nestati.
Šabotić naglašava da su prvi pozitivni signal dobili iz Agencije za zaštitu životne sredine, koja im je dala preporuke o koracima koje treba sprovesti da bi se neko područje proglasilo prirodnim rezervatom.
Dodaje da je u cilju zastite Dobrodolskog Homara sprovedena i onlajn anketa protiv sječe, koju je podržalo više od 85 odsto ispitanika, da su napravljena dva kratkometražna dokumentarna filma o katastrofalnom stanju i posljedicama sječe šume na tom području.
„Zato mnogi mještani Dobrodola koji žive u dijaspori žele i sami da ulažu novčana sredstva u to da se ovaj prostor razvije u turističko mjesto. Spremni su da ulože novčana sredstva za izgradnju sportskih terena, ski-liftova, izgradnju planinarskog doma i da dolaze na zimovanja i ljetovanja u svoje mjesto, gdje su im rođeni djedovi, očevi, i oni sami, gdje su odrasli. Žele da uživaju u blagodetima ove prirode“, kaže Šabotić.
PREUZETO: VIJESTI, TUFIK SOFTIĆ
