Da se i u Bihoru od poljoprivrede može lijepo živjeti, pokazuje primjer Mehmeda Mela Ajdarpašića iz sela Vrševo. Ovaj 44-godišnji Bihorac se bavi stočarstvom čiji buljuk ovaca broji nešto preko 140, kao i 20 grla krupne stoke, od čega 15 krava muzara.
Samo što je stigla ekpa portala radija na imanje bihorskog domaćina, ovca je ojagnjila dva jagnjeta.
SVE ŠTO VIDIŠ ZARADIO SAM U ZAVIČAJU
Prema riječima domaćina, to znači berićet i nafaku.
“Dok se drugi slikaju pored džipova i pored kuće i postavljaju na FB, ja ću da izbacim sliku sa jagnjetom”; sa ponosom ističe Mehmed.
Za oko nam je zapao parkiran džip marke Tojota ispred porodične kuće i nijesmo mogli da odolimo a da ne saznamo da li udio u kupovini luksuznog automobile ima zarada stečena van granica svoje domovine.
Uz ironični i ponosni osmijeh, Mele kaže da je sve što vidimo stečeno zahvaljujući ovcama i kravama, radeći na svom porodičnom imanju.
DA RADE OVDJE KAO ŠTO RADE NA ZAPADU DRUGAČIJE BI BILO
“Kada sam ga kupio, jedan naš čovjek iz inostranstva mi je rekao da sam mogao da kupim umjesto njega 70-80 ovaca. Što bi se reklo, ovo auto je za u svatove. Ima tu još auta za svakodnevnu upotrebu, nije samo džip. Išao sam i ja u inostranstvo i vidio sam kakav je taj leb. Mogu da ustvrdim da većina nas koji tamo rade da ovdje ulože 70% rada koji tamo ulažu, imali bi koliko to tamo imaju. Više jedan tamo naš čovjek odradi na godišnjem nivou nego ova moja čitava mahala koja broji dvadesetak članova. Tamo, kiša pada, cerada gore – cerada dolje, nema kao kod nas, a kiša, bjež u kuću. Motornu, sjeku se i slažu drva“, ističe Mehmed Mele Ajdarpašić za portal radija.
Oko posla sa stokom mu pomaže familija koja broji sedam članova. Mele sa svojom suprugom, četvoro djece i majkom, uspijeva da na vrijeme obavi sve poslove a da ostane dovoljno slobodnog vremena koje koristi za lov i rekreaciju.
„Ovdje sam stvorio i podesio uslove tako da djeca obavljaju posao oko stoke bez velikog fizičkog opterećenja. Tu su pojilice, bale sa sijenom na dohvat ruke tako da je sve u dva koraka. Što se muže tiče, uglavnom muze supruga i pored toga što imamo muzilicu. Mada, nama nije prioritet mlijeko. Ja telad prodam dobro tako da supruga nema tu puno posla. Volim da se našalim pa kažem da ženu treba sačuvat dok je mlada“, kroz šalu dodaje Mele. Akcenat je stavio na prodaju teladi čija cijena se kreće od 500 pa do rekordnih 800 eura.
SVE ŠTO PROIZVEDEM PRODAM
„Ljeti izlazim sa stokom na planinu, na Pločnik. Mjesto bogom dato za stočarstvo i za sve. Lijepo mjesto za sve živo. Gore sam stvorio odlične uslove, napravio sam kuću od tvdog materijala, doveo struju, sredio kuhinju, kupatilo”, kaže Mele.
Problema oko plasmana svojih proizvoda ovaj uzorni domaćin takođe nema.
“Sve može da se proda i to po pristojnoj cijeni samo treba čovjek da se malo potrudi i da nađe mušteriju. Na količinu se dobije tu lijepa suma novca”, ističe Mehmed i dodaje da ima odličnu saradnju sa lokalnom upravom kao i sa ministarstvom poljoprivrede gdje ostvaruje određenu pomoć preko IFAD projekata.
Trenutno je u fazi realizacije izgradnje štale dimenzija 20 x 10. Zahvaljujući ministarstvu poljoprivrede, napravio je i stavio u funkciju bazen od oko 50 kubika za tečni materijal iz štala koji kasnije koristi za đurenje livada.
IZUZETNA SARADNJA SA MINISTARSTVOM I OPŠTINOM
„Saradnja sa ministarstvom i sa našom lokalnom upravom sam prezadovoljan. Uvijek su tu da pomognu ako zatreba. Kod nas se ova mladež mnogo zavarava, misli da je sve olako. Oni uzmu dvije-tri junice i misle da ih prodaju i uzmu novac. I opet dogodine a niko nije krenuo. Ja sa porodicom radim. Znam, neko će reći da je meni lako, imam toliko krava i ovaca. Ali, nije meni bilo lako doć do ovoga. Radio sam teške radove, sa volovima u šumu vuku drva, ali sve pošteno. Malo po malo, sve uvećavao svoje stado i sada je druga priča. Sada imam profit jer sam išao na količinu. To se isplati. Nudio mi je brat iz inostranstva da sređujemo papire da idem tamo. Zahvalio sam se jer ovu slobodu ne može niko nigdje da ima. Obišao sam zapad. Svuda sam bio. Ljudi mogu da imaju pare, ali ne mogu da imaju slobodu i zdravu porodicu. Ovdje je sve zdrava hrana, a tamo ljudi nijesu svjesni nekih stvari“, ističe Mele.
Što se tiče kosibe i hrane za stoku, Mehmed kaže da je to danas sve puno lakše uz mehanizaciju.
„Sve imam od mehanizacije za te potrebe. Od kosačice do balirke. Ranije sam dobavljao čobana ali više to ne radim. Kod nas u Bihor više rijetko ko kosi svoje livade tak da ih ja uzimam kao ispašu i za sijeno. Toliko ima prostora gore u planinu da ovce ostavimo gore i pođem sa ženom do Berana u trgovinu, vratimo se a one niđe neće da odu, nađemo ih na isto mjesto“, kaže Mehmed Mele Ajdarpašić i dodaje da djecu vaspitava da ne idu trbuhom za kruhom.
KUĆA OVO NE MOŽE DA KUPI, A OVO MOŽE KUĆU BRZO DA NAPRAVI
„Ko hoće da radi ima i ovdje posla i može da se zaradi i može lijepo da se živi. Djeci se čini da je tamo bolje. Sin je malo bio pa mi se čini da nije baš zadovoljan“, kaže Mehmed dodajući da ljudi koji žive u inostranstvu, ulažu u kuće.
„Kuća ovo ne može da kupi a ovo može kuću brzo da napravi“, parola je ovog Bihorskog stočara.
„Kupujem ovce, kupujem zemlju, kupujem šumu. Familija ni u čemu ne oskudijeva. Moja djeca – ne može da se desi eskurzija a da ne pođu. Nijedna šetnja nije bila, a da moja djeca nijesu otišla. Ljudi uhadaljiše djecu. Ne treba djeca da se bave nečim teškim ali, protivnik sam ovog što sada rade od djece. Moja djeca sve rade sa voljom, razdragana i vesela. Ova djeca otuda se izgubiše. Nemaju čvrstine kao mi što smo nekada imali, nema poštovanja, nemaju ništa. Ištetiše telefoni narod, ovo je katastrofa. Preko svega i posla što imam oko stoke, ja stignem i na rekreaciju. Bavim se lovom i sada sam bio i u Hrvatsku. Imam vremena da izađem sa društvom“, ističe Mele Ajdarpašić koji šalje poruku za sve mlade Bihorce.
„Na zapadu je seljak gospodin čovjek a kod nas je ovu omladinu sramota. Seljak je samo u pamet. Na zapadu je privilegija bavit se poljoprivredom i stočarstvom. Ne smije čovjek da se stidi posla samo ako je od poštena rada. Treba da budu pošteni i da rade i da se ne stide posla. Nema u inostranstvu sreće i slobode. Ove mlade djevojke bi se radije prihvatile ropstva no sela. Udaju se i odmah odu u grad, na ploču. Treba da žive od svoga rada. Nijesu pare u inostranstvu obješene pa samo da se pokupe a i ovdje može da se živi od rada ko hoće da radi“, zaključio je sa porukom mladim Bihorcima, Mehmed Mele Ajdarpašić iz Vrševa.
DENIS BOŽOVIĆ
Pročitajte i ovo:
SAMIR RAMDEDOVIĆ: VRATIO SAM SE SA ZAPADA, JER SAM SE TAMO OSJEĆAO KAO STARI PANJ
