Istričar Šerbo Rastoder je, gostujući u emisiji “Puetvi i raskršća” rekao da su bihorska prezimena, kao i sva ostala ili patronimi ili nešto što je vezano za neki socijalni status. Njačešće su se prezimena dobijala po pretku. Ničemu ljudi nijesu dali ime a da nema smisla pa tako i prezimenima.
“A nešto što je važno za vaše slušaoce je priča o slovu H. Dakle, vrlo često se zaboravljaju dvije bitne stvari. Da je glas „h“ kod muslimana jako prisutan. Ako bi ste čuli neku molitvu muslimana čuli bi koliko je prisutno to slovo „h“ i ono je kao takvo u dijelu stanovništva gdje se nalaze muslimani postalo normalno u svakodnevnoj komunikaciji. Za nekoga ko nije pripadnik islama slovo „h“ je veoma daleko. Kada su rađeni popisi, većinom su to radili ljudi pravoslavne vjeroispovjesti koji su vodili administraciju a tada nijesu čuli za glas ili slovo „H“ pa su umjesto Hadrović zapisivali Adrović ili umjesto Hajdarpašić – Ajdarpašić”, kaže Šerbo Rastoder
