Na temu poljoprivreda i presjek stanja kao i o planovima za tekuću godinu, razgovarali smo sa Adisom Ličinom, magistrom pojloprivrede i rukovodiocem Odjeljenja za poljoprivredu kao i sa Irfanom Agovićem, diplomiranim inženjerom poljoprivrede, samostalnim savjetnikom pri ovom odjeljenju.
Ličina je istakao da je poljoprivred strateška grana u razvoju opštine koji je uporedio stanje od kada je ovo odjeljenje osnovano do danas.
“Stanje se znatno promijenilo. Do tada nijesmo imali pretjerani broj voćarskih zasada. Međutim, danas se ta priča promijenila i to na bolje. Uz podršku opštine i realizacijom određenih projekata, ta brojka se povećava”, istakao je Adis iznoseći podatke, cifrom i brojem za određene voćarske kulture.
“Zahvaljujući TIK-i i projektima koje smo zajednički realizovali, mi danas imamo 4500 stabala jabuke i 2000 stabala kruške. U saradnji sa Albanijom, danas imamo 21 korisnika zasada maline čija površina po jednom je 10 kvadrata sa pratećom opremom. Moram da istaknem i javne pozive od starne naše opštine za nabavku sadnica jabuke, kruške, šljive, malina i lijeske.
Takođe je bilo i projekat za nabavku živića jagode i na žalost, na tom pozivu se niko nije ajvio i niekog nije bilo zainteresavanih. Ono sa čime bih se posebno pohvalio to su projekti u sektoru pčelarstva gdje takođe ističem das mo preko TIK-e realizovali razvoj pčelarske proizvodnje za oko 70 društava a javnim pozivom od strane opštine Petnjica od oko 100-njak društava koja su podijeljena na području naše opštine”, istakao je Adis Ličina i dodao da je zadovoljan saradnjom i pomoći od strane Ministarstva poljoprivrede. Adis Ličina je istakao da nije zadovoljan predviđenim novčanim sredstvima Budžetom za 2021.godinu.
“U prethodnoj godini smo imali 30 hiljada eura i nadam se da smo uspjeli da potrošimo i iskoristimo na najbolji mogući način. Nama je takođe bitno da obezbijedimo novčana sredstva preko projekata kako od Ministarstva poljoprivrede tako i od međunarodnih fondova. Pa samo preko Odjeljenja za poljoprivredu, imali smo 61 zahtjev od strane naših poljoprivrednika prema IFAD-u od kojih je 53 pozitivno ocijenjeno čiji iznos iznosi oko 120 hiljada eura. Tu da dodamo 30 hiljada od strane opštine, radi se o cifri od 150 hiljada eura koja su utrošena za nabavku sitne mehanizacije jer smo se posvetili upravo tom dijelu kako bi olakšali našim pojloprivrednim proizvođačima rad. U ovoj godini, na žalost, izdvojeno je 25 hiljada za poljoprivredu i očigledno je da je pandemija odradila svoje. Često nas dvojica nikada ne pominjemo manje brojke. U ovoj godini, na relanim osnovama, smo tražili 40 do 50 hiljada ali, odbornici nijesu imali razumijevanja”, istakao je Adis Ličina.
Irfan Agović je takođe istakao da se situacija kada je u pitanju ratarstvo i povrtarstvo, takođe situacija znatno bolja nego li što je bila kao i činjenicu u konstantom porastu broja kako sitne tako i krupnih grla stoke. “Nije slučajno što smo ratarsko-povrtarsku proizvodnju prepoznali našim strateškim planom razvoja, kao stratešku granu. To je grana koja ima podsticaja od strane lokalne uprave. Naš kraj je i poznat po proizvodnji kupusa i to možemo smatrati nešto što se smatra tradicijom a imamo dosta ozbiljnih proizvođača kada je ova kultura u pitaju.
Imamo proizvodnju luka kao što su braća Huremović a imamo manjih zasada pasulja. Povrtarska proizvodnja nije ni postojala do nedavno. Međutim, od samog povraćaja statusa opštini, mi smo kroz naše javne pozive, uspjeli da obezbijedimo oko 114 plastenika gdje je opština učestvovala sa 70% ukupne vrijednosti. U tom paketu je dolazio system za navodnjavanje. Takođe, imali smo i preko TIK-e pomoć gdje smo dobili oko 30-tak plastenika. Kada se sve sabere, možemo doći do trenutnog podatka da imamo oko 1 hektra proizvođnje u zaštićenom prostoru”, rekao je Irfan i dodao da proizvođači iz plastenika sa manjom površinom, uglavnom proizvode za spostvene potrebe dok oni veći proizvođači do sada nijesu imali problema sa plasmanom.
“Kada je stočarstvo u pitanju, zaista moramo biti ponosni na naše farmere koji su uozbiljili svoju proizvodnju. Nekada su bile dominantne buše a danas su uglavnom rasna grla a broj grla se kreće oko 3000 dok sitne stoke broji oko 5000. Tu je uočljivo da broj sitne stoke pada a broj krupne raste, takav je trend. Razloga za to ima više a jedan od njih je tržište. U ovom segmentu, opština je odlučila da potpomaže proizvodnju umjesto subvencija. Mi smo dosta radili preko IFAD projektima gdje smo pomagali da naši poljoprivrednici apliciraju tako da imamo značajan broj mladih farmera”; istakao je Irfan Agović i dodao das u pokušali da zaokuže jedan klaster u segmentu proizvodnje mesa ali da nije u cjelosti završen. “Moram takođe da dodam da smo raspisivali pozive za nabavku solarnih panela kako bi poboljšali uslove naših stočarima uslove na katune. Prve dvije godine je bilo veliko interesovanje i uspjeli smo da podijelimo 40 solarnih panela”, rekao je Agović koji je istakao negodovanje iznosom sredstava predviđenim Budžetom opštine za tekuću godinu.
Čitav razgovor možete pogledati na link:
POGLEDAJTE JOŠ:
SREDNJA MJEŠOVITA ŠKOLA U PETNJICI DOBILA AUTOBUS ZA PREVOZ ĐAKA
