Juče je u Centru za kulturu Petnjica, sa početkom od 13.00h održana radionica pod sloganom ,,Dedoksikacije”. To je dio projekta ,,Jačanje organizacionog kapaciteta” protiv rodno zasnovanog nasilja, koje ,,Agora Femina” sprovodi u 12 opština Crne Gore, sa partnerskom NVO ,,Crnogorski Ženski Lobi”, a u okviru projekta – Zaustavljanje nasilja nad ženama na zapadnom Balkanu i u Turskoj : Primjena zakona, mijenjanje stavova , koji je fnansiran od strane Evropske Unije, a koji sprovode Kancelarija Programa Ujedinjenih Nacija za Razvoj (UNDP) u Crnoj Gori i Agencija Ujedinjenih Nacija za osnaživanje žena i rodnu ravopravnost (UN WOMEN), i u saradnji sa Vladom Crne Gore.
Ekipa Radija Petnjica je ugostila prof. dr Maju Bogojević. Ona je za naš portal govorila o sadašnjoj situaciji u Petnjici kada je riječ o rodnoj diskriminaciji i borbi protiv nasilja nad ženama i ukratko nam prenijela svoje impresije iz Petnjice.
RADIO PETNJICA: Impresije o prvom dolasku u Petnjicu?
,,Bila sam u Petnjici kao djevojčica, s obzirom na to da mi je majka Beranka gdje sam i ja provela najljepše dane djetinjstva, pamtim nijanse boja, beskrajno zeleno prostranstvo, miris čistog vazduha i osjećaj jugoslovenske bezbrižnosti. Ali ovo je, zapravo, moj 1. dolazak kao svjesno odraslo biće i nostalgična sam za tim ranim dječjim “avanturama”. Imala sam sreću (i logističku nesreću) da je nestala struja, da imam vremena da prošetam i obidjem staru džamiju Petnjice iz 16. vijeka, koja je impresivna, na lijepom mjestu i jedina na Balkanu sa tri nivoa, kako sam saznala, iz velikodušnue prezentacije imama Enka Koraća. Pored tog značajnog istorijsko-kulturnog nasljedja, upoznala sam divne, plemenite ljude, koji su najbogatiji resurs naše države, posebno na sjeveru. Oduševljena sam gostoprimstvom, srdačnošću, plemenitošću, koje se danas najčešće srijeće upravo na sjeveru naše države.”
RADIO PETNJICA: Koliko ste zadovoljni radionicom o rodnoj ravnorpravnosti i diskriminaciji i interakcijom sa učesnicama/ima, s obzirom na to da je ovo prva ovakva aktivnost u Centru za kulturu Petnjice?
,,Veoma sam zadovoljna odzivom, posebno zahvaljujem Centru za kulturu Petnjice I predsjedniku opštine za brzu reakciju i prepoznavanje problema rodno zasnovanog nasilja, a koji su uspjeli organizovati prostor i logistiku, uprkos nestanku struje iako su muški učesnici bili nadmoćni brojčano, ali samo brojčano Žene su bile nadmoćnije u svojim argumentima Ovo je, zapravo, najmasovnije posjećena radionica prethodnih 5 mjeseci NVO Agora Femina u poredjenju sa ostalim opštinama, proporcionalno broju stanovniku i mislim da će tako i ostati (jer su druge opštine mnogo veće). Gnusno porodično nasilje koje se desilo u Petnjici nedavno je izazvalo medijsku senzaciju, al ne znači da se to nasilje ne dešava i u drugim gradovima Crne Gore, samo je tiše i ućutkano. Osim brojnosti u Petnjici, učesnici diskususije su reflektovali najveći profesionalni diverzitet do sada: službenici/e opštine, centar za socijalni rad, NVO sektor, prosvjetni radnici/e, radnici/e u kulturi, umjetnici/e, i jedan mladi imam, kao predstavnik vjesrke zajednice. Oduševlena sam činjenicom da ispred sebe imamo takav presjek društva, mikrokosmos crnogorske multikuturalnosti, etničkog, vjerskog i rodnog bogatstva, svi ujedinjeni u borbi protiv rodne dirkiminacije i svih drugih diskriminacija i u želji da doprinesemo – koliko svak može – demokratskom unaprijedjenju crnogorskog društva. A to možemo samo zajedno, jer “zajedno smo snažniji”
RADIO PETNJICA: Koliko se ovakvim radionicama, u Petnjici kao maloj sredini, može uticati na spriječavanje i suzbijanje nasilja?
,,Sjever Crne Gore (brdsko-planinski, jer i Herceg Novi i Boka su geografski sjever) je odavno sistemski zapostavljen, zanemaren u mnogim aspektima razvoja društva -I od strane vladinih i NVO institucija –, a posebno u domenu razvoja principa rodne ravnopravnosti i borbe protiv rodne diskriminacije. To se mora promijeniti! Sistemski. Jer nasilje nad ženom je nasilje nad društvom, a eliminacija rodno zasnovanog nasilja je osnovni postulat razvoja svakog demokratskog društva bilo gdje u svijetu. Ja sam danas naišla na želju, entuzijazam i potrebu za ovakvim razgovorima/interaktivnim radionicima koje mogu da daju doprinos” iskorijenjivanju patrijarhalnih obrazaca, stereotipa i predrasuda, koje svi imamo, Uprkos ograničenom vremenu radionice, konstruktivan razgovor seprodužio i mogao je trajati u nedogled, jer smo učili medjusobno jedni od drugih – vi odmene, ja od vas. Mislim da je ovo samo početak dedoksikacije… A ja obećavam da ću sesjeveru vratiti uskoro
RADIO PETNJICE: Kakve su poruke poslate sa radionice?
,,Razgovori o principima rodne ravnopravnosti i rodno zasnovanom nasilju postaju neophodnost u vremenima kad narastaju agresija, govor mržnje, nasilje i mizoginija, apatrijarhat dobija novi zamah kroz jačanje etnonacionalizma i radikalizma. Svaki rat prijetinovim femicidima. Svako ugnjetavanje unutar društva olakšava ugnjetavanje izvan, jer lakše je okupirati potčinjeno društvo koje potčinjava ženski dio zajednice. Zajedno smo pokrenuli mnoga pitanja i tražili odgovore, jer zajedno smo snažnije/i. Govorili smo u sistemskim greškama i propustima na nivou koordinacije institucija – policija-sudtsvo-tužilaštvo-mediji,posebno policije, koja umjesto da igra ključnu ulogu u suzbijanju nasilja, igra ulogu lošegpolicajca, koji zataškava, hrabri nasilnike i perpetuira nasilje u društvu – na lokalnom i državnom nivou. To se mora promijeniti zajedničkim naporima (edukacije, obuke…), kao i ekonomskim osnaživanjem žena, posebno u militantnom kontekstu politčkih tenzija ekstremne desnice, klero-fašizma, retradicionalizacije uloge žena i ekstremne mizoginije.. To su jasne i snažne poslate poruke. Žrtve patrijarhata nisu samo žene, nego i muški članovi zajednice, svi razapeti izmedju društvenih tradicionalnih normi i ličnih želja/potreba koje neuspijevaju da ostvare u takvom restriktivom patrijarhalnom konteksu. Parafraziraću Martin Luther Kinga da ,,Nenasilje podrazumijeva ne samo izbjegavanje fizičkog, spoljnjeg nasilja, nego i onog unutarnjeg nasilja duha. Ti ne samo da odbijaš da ubiješ čovjeka (a žena je čovjek), ti odbijaš das ga mrziš Ili feminističkim riječima, ,,Kako ja mogu biti slobodna,ako ti nisi ? . Ovo je novi početak borbe protiv rodne diskriminacije”
ERIS BABAČIĆ
