Bivši potpredsjednik SDP-a i Skupštine Crne Gore Rifat Rastoder je u razgovoru za Standard rekao da bi svaki rezultat kadidatkinje SDP-a Draginje Vukasnović Stanković, koji bi bio u funkciji konačne pobjede kandidata ili kandidatkinje izvorno građanske, multinacionalne i evropske Crne Gore, smatrao zadovoljavajućim.
“U protivnom, kakav god bude, može biti samo lična ili uskopartijska satisfakcija, koja Crnoj Gori o kakvoj govorimo neće značiti ništa. Ja, ipak vjerujem i uvaženoj kandidatkinji i, nadasve, građanima – njenim pretpostavljenim glasačima da će, u svakom slučaju, svi do jednoga, biti akteri i konačne pobjede rečene Crne Gore”, rekao je Rastoder.
STANDARD: Izvjesno je da će se u drugom krugu naći kandidat DPS-a Milo Đukanović, a da će se oko drugog voditi “bitka” između Milatovića i Mandića. Ima li dileme oko toga koga podržati u drugom krugu?
RASTODER: Ja, naravno namam, niti ću imati dilema. A ako neko iz građanskog suverenističkog i evropskog korpusa i bude imao, apelujem, da ne kažem i molim ih – da prije neposredne odluke o činu glasanja ili neglasanja, jednako kao i oko opredjeljenju za nekog od kandidata, samo razmisli da li, u aktuelnoj političkoj, društvenoj, ekonomskoj, pa, u mnogome, i bezbjednosnoj situaciji, bilo kakvo lično nezadovoljstvo ili ljutnja, mogu, uopšte, biti vrijedni same sudbine Crne Gore, kao istinske zajedničke kuće. Bitno je, takođe, imati u vidu da, čak, i svaka apstinencija od glasanja može biti pogubna.
STANDARD: Utisak je da je bošnjački korpus ovoga puta u dilemi, te da Đukanović ne slovi neko kao siguran izbor. Da li je ta ocjena tačna?
RASTODER: Ako pod pojmovima „bošnjački korpus“ podrazumijevate bošnjački narod u Crnoj Gori, onda vas molim da ne previđate da je u svim minulim – turbulentim situacijama i, pogotovu, u procesu obnove pune državnosti savremene Crne Gore, bošnjački narod bio i ostao jedan od njenih najpostojanijih stubova. I to niko nema ni pravo ignorisati ili sumnjati u aktuelni odnos. Tim prije kada je u pitanju sudbina zajedničke kuće u čije su nove temelje bezrezervno ugradili i sebe. Što se, pak, tiče – ja bih rekao – minornog broja pojedinaca iz političkog „bošnjačkog korpusa“, kakvi god njihovi stavovi ili dileme bili, oni zasigurno, neće bitnije uticati na nesumnjivu opredijeljenost ubjedljive većine bošnjačkog naroda da i opredjeljenjem za jednog od predstavnika izvorno građanske, multinacionalne i multikonfesionalne evropske Crne Gore brane ono što su i sami, zajedno sa ostalima, temeljili. Bitno je samo imati u vidu da, čak, i svaka apstinencija od glasanja, u konačnom, može biti pogubna po pomenute vrijednosti.
STANDARD: Kako ocjenjujete kampanju do sada i retoriku predsjedničkih kandidata, Mandićevo novo lice, Bečićevo pozivanje na čast i poštenje, Đukanovićev poziv na odbranu države od srpskog nacionalizma, Milatovićevo oslanjanje na populistički program Evropa sad….?
RASTODER: Gotovo svaka izborna kampanja više liči svojevrsnim performansima, nego istinskoj komunikaciji sa građanima. U tom stilu su, naravno, nastupi i poruke većine aktuelnih kandidata. Da ih ne komentarišemo pojedinačno, jer to, uostalom i nijesu poruke većine od njih, već, u prvom redu, naučene markentiške uloge.
STANDARD: Kakve su vam procjene, da li predjednički izbori mogu da otvore put do vanrednih parlamentarnih izbora?
RASTODER: Za koji dan, već, dakle i prije završetka predsjedničkih izbora, bilo u skladu sa odlukom Ustavnog suda o spornim izmjenama Zakona o Predsjedniku ili, pak, isteku i novog spornog roka za formiranje nove vlade, steći će se uslovi za započinjanje procedure o raspisivanju vanrednih parlamentarnih izbora. Sami predsjednički izbori – koliko god bi mogli biti podsticaj i za vanredne parlamentarne izbore, jednako mogu biti povod i za nove – gubitničke opstrukcije istih. Nadaj mo se, ipak, povoljnijoj varijanti u skladu sa preporukama svih relevantnih domaćih i međunarodnih instanci.
STANDARD: Koliko je ugrožen građanski koncept Crne Gore u posljednje tri godine?
RASTODER: Ukoliko, naročito tokom posljednje tri godine, imate sve napadnije mijašanje jedne, uzgred rečeno – ekonomski i logistički veoma moćne crkve sa prefiksom naziva i sjedištem u drugoj državi, te u koliko se u svim mogućim oblastima insistira, prije svega, na vjerskim i nacionalnim, nerijetko i plemenskim interesima, ako je na djelu razgradnja, maltene, svih značajnijih državnih institucija, jasno je da je ugrožen ne samo građanski koncept države, nego i sama država. Otuda bi svima kojima je iole stalo do Crne Gore – kako na tekućim, tako i svim predstojećim izborima, imperativ morao biti zaustavljanje tih, više nego očiglednih, tendencija.
PREUZETO: STANDARD
