Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista
Bihor i Petnjica su poznati po brojnim anutentičnim književnim i kulturnim stvaraocima koji su decenijama gradili jedan kulturni imidž i jednu lijepu priču koja ih krasi. Bihorci su prosto kroz svoja književna djela, foklor, arhaični jezik pretočili najljepše fragmente svog rodnog kraja. U tom moru neimara i poslenika kulture i javne riječi posebno mjesto zauzima ime Sinana Tiganja, direktora JU Centar za kulturu Petnjica. Odrastajući na padinama Bihora još od malena se trudio da kroz školu i obrazovanje izgradi ime dostojno poštovanja.
Sinan Tiganj je rođen 27. 01. 1966. godiine u Beranama. Osnovnu školu i gimnaziju je završio u Beranama. Kao dobar đak gimnazije a imajući veliku ljubav prema obrazovanju, prosvjetnom pozivu a posebno prema geografiji i istoriji upisuje Filozofski fakultet u Nikšiću na odsjeku istorija-geografija koji uspješno zavrašava. Svoj prvi radni angažaman počinje u opštini Dragaš na Kosovu u Ekonomsko-trgovisnkoj školi đe je u periodu od 1994-1999. godine bio jedan od omiljenih predavača i prosvjetnih radnika. Njegova učenica VIII razreda ove škole a čiji je on bio i mentor i predavač na republičkom takmičenju iz geografije u Pirotu 1997. godine osvaja jednu od nagrada. No dešavanja na Kosovu i ratne okolnosti ga primoravaju da se vrati svom rodnom kraju, pa tako kao nastavnik radi u povremeno u školama Srednje stručne škole Vukadin Vukadinović, Berane potom u JU Osnovna škola Trpezi, i u JU Osnovna škola Mustafa Pećanin u Rožajama. Njegova jaka i iskrena želja je već tada bila da se kroz kulturnu prizmu afirmiše Bihor i Petnjicu. Njegov je autoritet kulturološki, humanistički, prosvjetitetljski i pedagoški gradio na temeljima znanja, sposobnosti, čovjenosti, otmenosti i dubokog poznavanja princpipa organizacije prosvjetnih institucija i njihovog značaja za kulturni i socijalni preporod.
Početkom 2008. godine počinje sa radom u JU Centar za kulkturu Berane najprije kao animator a nakon 2010. godine. kao pomoćnik direktora za organizaciju posla u Domu kulture u Petnjici. Vraćanjem statusa opštine Petnjici i osnivanjem JU Centar za kulturu Petnjica izabran je za prvog direktora 2017. godine. Od tada pa do danas zajedno sa svojim uposlenima postao je jedan od najvećih promotera rodnog kraja, foklora, književnosti i kulture na ovim prostorima. Osmislio je brojne kvalitetne i afirmativne programe kojima je Petnjica kao kulturna destinacija predstavila ne samo nama u Crnoj Gori već i širom Evrope. Jedan je od utemljivača kultne, kulturne manifestacije ,,Bihorsko kulturno ljeto ” koja se već osam godina održava u Petnjici. Takođe je jedan od pionira u osnivanju ,,Dana dijaspore” koji ove godine slave svoj jubilej dvije decenije postojanja. Organizator, izdavač i promoter brojnih književnih i kulturnih manifestacija, knjiga, zbornika i kataloga čime je na najljepši način trajno publikovao i sačuvao sve ono što je vrijedno i dragocjeno bilo sačuvati. Ustavnovio je ,,Petnjičke književne susrete” koji se održavaju ove godine već četvrti put a od 2021. godine i Likovnu koloniju ,,Boje Bihora. ” Tu je vrijedna publikacija i ,,Glasnik Bihora” koja prati sva kulturna dešavanja i objavljuje priloge brojnih autora iz Bihora ali i iz Crne Gore. Pored toga JU Centar za kulturu na čijem je on čelu je suizdavač je vrijedne panorame savremenog pjesništva Bošnjakinja, Crne Gore ,,Lirski zinet.” Koautor je sa Salijom Adrovićem izuzetno vrijedne ,,Monografije KUD Bihor Petnjica 1979-2019. ”
U Kulturno-umjetničkom društvu ,,Bihor” je od 2008. godine kada je izabran za potpredsjednika društva i od tada sa posebnom pažnjom prati rad društva u kom su uključene mnoge mlade generacije. Od 2012. godine izabran je za predsjednika kluba a tu funkciju obavlja i danas. Za vrijeme njegovog mandata Kulturno-umjetničko društvo ,,Bihor” je u istoriji svog četvoredecenisjkog postojanja postiglo najznačajnije uspjehe ali najljepše promocije kako u Crnoj Gori tako i u inostranstvu postavši jedno od najljepše prezentovanih društava vezanih za foklorni ansambl i očuvanje kulturne baštine. Učesnik je brojnih Festivala i Smotri foklora širom planete njegujući najljepše kulturne virijednosti Bihora. Utemeljivač je Međunarodne smotre folklora koja se u Petnjici održava sada već osma godina. Kulturno-umjetničko društvo ,,Bihor” je jedan od osnivača Udruženja folklonrnih anasambala Crne Gore (UFACG) i učesnik skoro svih VII internacionalnih festivala izvornog stvaralaštva a na njegovu inicijativu UO UFACG je KUD-u ,,Bihor” dodijelila suorganizaciju i domaćinstvo od 2015. godine. Sinan Tiganj je aktuelni predsjednik Skupštine UFACG. Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada.
Sinan Tiganj pripada onim neumornim poslenicima kulture čija višedecenijski entuzijazam, energija i samopožrtvovanost u predstavljanju Petnjice i Bihora ga čini posebnim. Znanje mu je uvijek bilo putokaz ali i poštovanje ljudi, istine i ideala pravednijeg društva takođe. Sinan Tiganj ima hrabrosti da vidi, kaže i uradi ono što je na pravoj strani istorije i kulture njegovog rodnog kraja. Uspio je da izgradi i sačuva brojna prijateljstva širom Zapadnog Balkana. Kada pažljivo analiziramo sve ono što radi Sinan Tiganj otkrivamo da je on umjetnik posebne vrste i kova: on svojim idejama umije da konceptualizuje, da iskorači iz vremena i prostora, da razmatra različite kulturne ideje koje su se savršeno stapale jedna uz drugu, dopunjavale i kao takve predstavljale publici. Sinan Tiganj je obrazovan, tolerantan, dostojanstven i ozbiljan intelektualac koji se rukovodi zdravim razumom iza koga se krije velika posvećenost. Sinan Tiganj gradi mostove moderne evropske kulture da bi stvarnost mogla objektivno ocjenivati norme i forme zacrtane u umjetnosti i književnosti kako bi se izgradile ljepša estetka i etička mjerila u kulturi. Ovaj predani kulturni neimar posvećen je izgradnji svih vidova umjetnosti u radnom duhu i svim svojim bićem doprinosi ne obazirući se na godine, umor ili prepreke bilo koje vrste.
Prostori Bihora su njegov magični svijet dobrote, razumnosti, umjerenosti i profesionalizma kojima nas uvijek obasipa tokom susreta, razgovora, skupova, svakodnevice kad god su gosti prisutni u Bihoru. Kaže se da su gradovi kulturološki izražaj njihovih žitelja i graditelja. I zato često ovako male ali značajne sredine doživljavamo kroz njihove spoljne forme fizičke i kulturološke osobine koje njima dominiraju. Često ne razmišljamo o ljudima koji stvaraju taj ambiijent. Što bi uopšte Petnjica bila bez svih svojih neimara kojima i sam Sinan Tiganj pripada oni su duša ovih prostora. Uz duboku ljubav prema Bihoru i Crnoj Gori, Sinan Tiganj je učvrsto uvjerenje u smisao i važnost svoga kulturnoga rada, čime se je, uz veliku istrajnost i upornost, odupro bilo kom marginalizovanju kulture. Kulturna dimenzija prosperiteta jednog naroda, pogotovo u vremenu pred kojim se nalazimo kao i pred samim izazovima opstaje i postaje zahvaljujući mnogima koji su poput Sinana Tiganja prepoznatljiv znak među narodima, ne samo na individualnom planu, nego i na nivou ljudskih zajednica. Nova generacije Bihoraca kako onih u Petnjici tako i onih u dalekim zemljama Zapada treba da svojim razumom čuvaju svoj kulturni milje i identitet iako su okrenuti izazovima modernizacije i budućnosti, ali će u svojim srcima nositi tajnu kulturnih kodova. Sinan Tiganj ostvaruje taj kontinuitet u razvoju i očuvanju kulture i intelektualne misli. Jedinstven po mnogo čemu, Sinan Tiganj pomjera je granice, istražiuje i oblikuje dio moderne multikulture dovodeći ga u ravan sa svim značajnim centrima kulture u Crnoj Gori. Citat o Sinanu Tiganju i njegovom doprinosu kulturi završiću riječima Jana Martela koji je u svom nagrađenom romanu ,,Pijev život” zapisao: ,, Ako mi, građani, ne podržavamo naše umjetnike, onda žrtvujemo svoju maštu na oltaru sirove realnosti i završavamo tako što ne vjerujemo ni u šta i imamo bezvrijedne snove. ”
