“Rifat Rastoder je živio ljudska prava, i u svom profesionalnom novinarskom i kasnijem političkom angažmanu, koje je pratilo vrijeme velikih iskušenja, posvećeno se zalažući za multikulturalnu i građansku Crnu Goru. Borio se protiv suspenzije pamćenja koja se ovdje decenijama tražila i nastavlja se tražiti. Tiho, ali odlučno i hrabro, čuvao je i branio dostojanstvo, pristojnost, dijalog, razum … Ta nit je ključna i u ovom djelu, gdje nastavlja osvijetljavati zločine koji su potirali čovjeka i čovječnost, gušili slobodu i pravo na sopstveni politički izraz..“, rečeno je, između ostalog, danas na promociji knjige „Sukob Jugoslavije i SSSR-a (1948-1956) CRNOGORSKA PRIČA”, autora pok. Rifata Rastodera, koja je održana u prepunoj Svečanoj sali Pravnog fakulteta Univerziteta Crna Gore, u organizaciji Centra za građansko obrazovanje (CGO) i NVO Forum Bošnjaka, koji su zajedno objavili ovo posthumno djelo Rastodera.
„Promocija ovako važnog voluminoznog djela sabranih autentičnih dokumenata i svjedočenja upriličena je baš ovdje kod nas na Pravnom fakultetu, na jednoj od najvažnijih institucija viskog obrazovanja u Crnoj Gori. Već pola vijeka, od svog nastanka, manje ili više uspješno, tragali smo za načinima da one korifeje slobodne građanske i hrabre misli Crne Gore ugostimo, i uz izraze pijeteta ih uzdignemo na pijedestal rijetkih koji nas vode i ostavljaju legat generacijama iza njih. U plejadi onih koji su gradili građansku, multivjersku i slobodnu Crnu Goru bio je i on je novinar, sportista, publicista, političar“, kazala je prof. dr Aneta Spaić, dekanka Pravnog fakulteta, u osvrtu na rad i angažman Rastodera, podsjećajući na njegovo zalaganje za građanski koncept države Crne Gore, u čijoj osnovi je i suočavanje sa svojom prošlošću. „Vjerujem da ovo njegovo djelo, u izdanju Foruma Bošnjaka i CGO-a, predstavlja trajan zalog za jedini put u ostvarivanju ključnih demokratskih vrijednosti na ovom prostoru i da nam ga izdavači priređuju u pravo vrijeme, sve nas podsjećajući – da iskreni borci za ljudska prava vječno traju“, naglasila je Spaić.
Melita Rastoder Ljaić, kćerka pok. Rifata Rastodera, objasnila je je knjiga pažljivo i dugo pripremana, a da je rad započeo još tokom novinarske karijere Rifata Rastodera. „Odlaskom u penziju, moj otac je konačno imao vremena da se posveti razvrstavanju brižljivo prikupljene dokumentacije, prekucavanju starih članaka i tekstova, pripremi, obradi nevjerovatno velikog materijala koji je ostao neobjavljen. Radeći nekoliko godina na tome, uspio je da zaokruži cjelinu nudeći istovremeno i dalje usmjeravanje kroz nekoliko ključnih pitanja,“ navela je Rastoder Ljaić. „Građanski, osjećam dužnost da se ovoj problematici i o svakom drugom primjeru nečovještva i nasrtaju na ljudsko dostojanstvo u našoj Crnoj Gori mnogo više i šire govori, kako bismo zaista učili da se u teškim vremenim borimo za pravdu i pravo svakog čovjeka na njegovo mišljenje, uvjerenje ili pripadnost,“ kazala je ona. „Moj otaj je bio dobar sagovornik i dobar pripovjedač. Tako smo od malena u našoj porodici, malo pomalo, saznavali i učili o potrebi da se ostane čovjek po svaku cijenu. Zahvalna sam svom ocu i najboljem sagovorniku za ovako hrabro djelo i prije svega čovječno istraživanje, “ zaključila je Rastoder Ljaić.
Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, posebno je ukazala na holistički pristup temi koji je Rastoder odabrao nudeći uvide iz različitih perspektiva i uz bogatu arhivsku građu. „Ova knjiga je opomena da je ključno sjećati se i učiti iz prošlosti kako bismo spriječili ponavljanje tragičnih događaja. Svjedočanstva koja donosi su oštar podsjetnik na ljudsku patnju i ekstremne mjere preduzete tokom ovog perioda. Poseban kvalitet Rastoderovog prikaza jeste omogućavanje razumijevanja istorijskog konteksta i uticaja političkih odluka na procese, kao i na živote pojedinaca i pojedinki”, navela je Uljarević. „Ova knjiga nije samo istorijski zapis, već i počast otpornosti onih koji su preživjeli izazovna vremena, a čije priče ostaju da se čitaju, čuju i budu zapamćene. Lične priče o borbi, istrajnosti i nadi su dokaz snage ljudskog duha da izdrži i prevlada i nepojmive strahote, a njih je bilo mnogo na Golom otoku,” kazala je Uljarević, naglašavajući da je ova knjiga neophodno štivo za svakoga ko je zainteresovan za istoriju Crne Gore i širi jugoslavenski kontekst.
Dr Adnan Prekić, recezent knjige i profesor Filozofskog fakulteta, istakao je kao posebnu vrijednost knjige originalan metodološki pristup. „Zaista vrijedna i sadržajna knjiga, ne postoji dokumentovaniji slučaj a ni knjiga da je meni poznato, koja na tako zaokružen način 1948. godinu. Ovdje treba napomenuti da je knjiga počela da nastaje u drugoj polovini 80ih. To je period kad sistem represije labavi, sve više je sloboda i pluralizma, i Rifat se bavi ljudskim pravima, a što će kasnije odrediti i njegov profesionalni angažma,” kazao je Prekić. On je napravio i kratak istorijski presjek ovog perioda, ocjenjujući da „ova knjiga podsjeća koliko su uzaludni svi uspjesi jednog političkog sistema, ukoliko ne može da garantuje temeljno poštovanje ljudskih prava – kako to izgleda u autoritarnim i totalitarnim sistemima“.
„Sve srećne porodice i demokratska društva – svi liče jedno na drugo, dok su autoritativni i totalitarni sistemi – svaki nesretan na svoj način. Bez obzira na teške i tužne priče i svejdočanstva koja nalazimo u ovoj knjizi, nikada ne smijemo zaboraviti da lične sudbine i lični odnos svakog pojedinca je legitiman, ali nikako on ne može da nam bude osnov za stvaranje istorijskih istina i onoga što bi trebalo da bude nauk iz prošlosti,” zaključio je Prekić.
Rifat Rastoder, višegodišnji politički i državni djelatnik, ranije i novinar, publicista, kulturni i sportski poslenik, ostavio je iza sebe autentično koje je izraz njegove borbe za ljudska prava. Posthumno objavljena „Crnogorska priča” nastala je kao reakcija nove polarizacije u Crnoj Gori, a motivisana je svojevremenim sukobom Jugoslavije i SSSR-a (1948-1956) iz ugla dešavanja i podjela u Crnoj Gori. U elaboriranju uzroka i posljedica istog, autor se obilato koristio, kako istorijskom građom, tako i svjedočenjima brojnih neposrednih aktera događaja – kažnjenika i kažnjenica, emigranata, isljednika i upravnika logora, raznih državnih i političkih aktera – savremenika, što knjigu čini jedinstvenom zbirkom svjedočanstava o predmetnim dešavanjima i, naročito, o stradanju ljudi u njima.
Maja Marinović, saradnica na programima
TEKST I FOTO: CGO
