Smjena generala Zorana Lazarevića, načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, mimo Ustava je ulazak u zonu potpune neodgovornosti i u zonu neke vrste političke diktature – kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, član uredništva te televizije Draško Đuranović.
,, Nije slučajno što se to dešava sve na tu četvrtu godišnjicu 30.avgusta, i takozvanog oslobođenja Crne Gore. Ako je dosad nekome bilo nejasno čega smo se mi to oslobađali, oslobađali smo se od principa poštovanja zakona, a i od nekih etičkih normi. Ne kažem da je prethodno bilo sve kako treba, ali ovo što se dešava u ove četiri godine neko će nazvati političkim cirkusom, međutim – ja mislim da nije politički cirkus, da je ovo jedna uzročno-posljedična veza između onoga kako se došlo na vlast i onoga kako se obnaša vlast” – rekao je Đuranović.
Pojašnjavajući tok samog postupka pokušaja smjene generala Lazarevića, Đuranović je podsjetio da je ministar odbrane Dragan Krapović pokušao i nije dobio konsenzualnu saglasnost za njegovu smjenu.
Da ništa nije slučajno, vjeruje Đuranović, ukazuje i predlog koji je prethodio svemu ovome, od strane Andrije Mandića predsjednika parlamenta, koji je član Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu, da se ukine konsenzualno ustavna kategorija, te da se većinski odlučuje u tom Savjetu.
,,Ovo što je uradio ministar Krapović je neustavan akt i u zoni krivične odgovornosti. Zašto kažem u zoni krivične odgovornosti? Zato što Ustav propisuje, mislim da je član 130, stav 4 ili 5, da Savjet za odbranu i bezbjednost razrješava vojne oficire. Dakle, ministar može da predloži, kao što je to, pretpostavljam, i uradio gospodin Krapović, može da predloži i njegovo penzionisanje. Ne može ministar odbrane da razriješi komandanta bez Savjeta za odbranu i bezbjednost.To što je uradio ministar Krapović, ne treba biti pravnik ali se podrazumijeva da će da padne na svakom sudu, u ovom konkretnom slučaju na Upravnom sudu” – istakao je Đuranović.
Govoreći o predmetu, kojim se Dragan Krapović sumnjiči da je navodno na čelu kriminalne organizacije, a koji je pokrenulo tužilaštvo, dok je na čelu bio bivši glavni SDT Milivoje Katnić, krajem juna 2020.godine, Đuranović je rekao da je predmet dodijeljen Milošu Šoškiću, tadašnjem specijalnom tužiocu, koji ništa nije nije preduzeo tim povodom.
,,Zašto nije preduzeo – to ne znamo. O tome ćuti i sadašnji glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, i što je najinteresantnije danas specijalni tužilac Miloš Šoškić procesuira svog nekadašnjeg šefa Milivoja Katnića i čisto sumnjam da će Specijalno državno tužilaštvo raditi šta po tom pitanju, tim prije što je, upravo zbog nepreduzimanja radnji, Milivoje Katnić podnio krivičnu prijavu protiv Miloša Šoškića, specijalnog tužioca, za nepreduzimanje procesnih radnji u tom predmetu” – naglasio je Đuranović.
Sagovornik TV E se pita da li neko protiv koga je podnijeta krivična prijava može da procesuira krivičnu prijavu, te da li postoji neka vrsta konflikta interesa, i, ističe on, kakva je uloga u svemu tome glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, jer javnost zaslužuje odgovore.
,, Kompletan slučaj oko Milivoja Katnića ima niz vrlo, vrlo problematičnih procesnih radnji. Koliko ja znam, o tom slučaju, od trideset osam, ili trideset devet svjedoka, koje je odbrana predložila, saslušana su trojica. Što znači, pošto Katniću rješenje o pritvoru ističa polovinom oktobra, za nekih 35 dana, što znači da se već sad može naslutiti da se ide na produženje pritvora, da se na neki način stvori slična situacija kao što je stvorena sa bivšim direktorom policije Veselinom Veljovićem” – istakao je Đuranović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.