Nakon 24 godina provedenih u Evropi i Aziji, Samir Ramdedović se vratio u svoj rodni kraj s jasnom vizijom da oformi produktivno gazdinstvo. Ono što danas izgleda kao uzorno domaćinstvo, sa raznovrsnim voćnjacima i uređenim imanjem, nekada nije ni postojalo. Prije njegovog povratka, zemljište nije bilo ni ograđeno, niti termički obrađeno, a od domaćinstva nije bilo ni traga.
Na Samirovom imanju, dočekala su nas u redovima pažljivo njegovana stabala krušaka i dunja. Dok nam pokazuje plodove svog rada, prisjeća se kako je sve počelo.
„Kada sam se vratio, ovde nije bilo ničega – samo prazna zemlja. Prvo sam morao da je obradim, ograđujem, prilagodim uslove i tek tada sam mogao da zasadim prve biljke. Počeo sam sa malinama i kruškama, ali sam brzo shvatio da želim nešto više – nešto drugačije,“ priča Samir dok pokazuje zasade lješnika i dunja, koji su postali njegov zaštitni znak.
Samir je poznat po tome što na svom imanju uzgaja i vrste voća koje nisu tipične za ovaj kraj. Pored malina i krušaka, posadio je lješnik i dunju, a eksperimentiše i sa drugim kulturama. Njegov cilj je da pokaže kako uz pravu njegu i posvećenost, čak i biljke koje nisu karakteristične za određeno područje mogu dati odlične rezultate.
„Ljudi su mi govorili da dunja ođe neće uspjeti, da je lješnik previše zahtjevan. Ali nijesam odustao. Uz pravilnu njegu danas imam prinose na koje sam ponosan. Imam 300 stabala šljiva, 50 jabuka, 10 stabala oraha, takođe 12 stabala dunje, neđe oko 12 ari maline, 50-ak stabala lješnaka koji sam zasadio prije nekih tri godine, njemu inače treba više vremena da poraste, a planiram da zasadim kestenje“ kaže Ramdedović.
Samirov preduzetnički duh nije se zaustavio samo na voćarstvu. Pokrenuo je i uzgoj zečeva, ali zbog administrativnih i zakonskih prepreka nije mogao da realizuje ideju do kraja.
„U Crnoj Gori zakoni ne prepoznaju uzgoj zečeva kao dio stočarske djelatnosti. To znači da farma zečeva ne može biti registrovana što mi iskreno otežava. Osjećam se kao kriminalac koji diluje drogu a zapravo samo želim da uzgajam zečeve na legalan način. Pokušao sam, ali nisam mogao legalno da nastavim s tim poslom,“ objašnjava Samir.
Iako mu je ovaj neuspjeh teško pao, nije dozvolio da ga obeshrabri. Ujmesto toga, fokusirao se na dalje unaprjeđenje svog gazdinstva i istraživanje novih mogućnosti u voćarstvu.
Danas, Samir smatra da je znanje ključ uspjeha i da se poljoprivreda mora modernizovati kako bi bila održiva.
„Mnogi mladi odlaze iz sela jer misle da ovde nema budućnosti. Ja želim da im pokažem da poljoprivreda može biti isplativa, ali samo ako se radi pametno, uz ulaganje i modernizovani način,“ ističe on.
Njegov gazdinstvo nije samo simbol uspiješnog poljoprivrednika, već dokaz da se u manjem mjestu mogu postići veliki rezultati.
ALMINA LIČINA
Projekat FOKUS BIHORA podržan je od strane Ministarstva kulture i medija.
