U holu Centra za kulturu priređena je izložba starih fotografija iz kolekcije Adema Ada Softića, pod nazivom „BIHOROM KROZ VRIJEME 2“. Na izložbi je bilo predstavljeno 30-tak starih fotografija iz Softićeve bogate kolekcije slika kojim su ovjekovječeni ljudi i događaji sa područja Bihora. Softić je izrazio zahvalnost i zadovoljstvo što, od vremena kako je Petnjica povratila status opštine, drugi put priređuje izložbu iz njegove kolekcije starih fotografija sa motivima Bihora.
„Vrijeme je najveća zagonetka svemira. Sadašnjost koju živimo ovako kako živimo, samo je tren i treptaj oka u odnosu na okean prošlosti koji već sledećeg trena ostaje negdje nizvodno od nas da vječno huči i opominje na prolaznost. U svojim mračnim dubinama on krije sve ono što nam je bujica vremena tamo odnijela sa sobom: sve naše male tajne, neostvarene i nedosanjane snove, neispunjene i napola ispunjene želje, ljubavne jade, šum rječnih talasa i predvečernjih povjetaraca, lelujanje trava, tople roditeljske poglede, mirise kose i skrivene dodire ljubljenih uz koje smo rasli, voljeli, nadali se i maštali o budućnosti. Ta budućnost o kojoj su maštale generacije Bihoraca danas je već daleka prošlost, pluskvamperfekat koji traje samo zahvaljujući pričama, fotografijama, sjećanjima i osjećanjima koja one bude u nama. Upravo ta bujica vremena koja neprestano teče i nosi sve pred sobom, dok u njoj, kako-tako, plivamo, plutamo ili tonemo, za mene je uvijek bila veliki izazov. U njenu maticu pokušao sam da postavim svoju malu vršu i njome uhvatim i sačuvam makar djelić onoga čega odavno više nema a što nam je nekada mnogo značilo. Ova postavka samo je moj skromni pokušaj da se otrgne od zaborava u tu malu vršu uhvaćeno vrijeme, predjeli, objekti, događaji, običaji i ljudi iz Bihora i sačuva uspomena na njih za neka buduća vremena i generacije koje dolaze. Fotografija je najbolji način za to jer svaka od njih ima svoju priču od najmanje hiljadu riječi. Oslušnite ih na trenutak, osmotrite, pročitajte i popričajte sa njima i sa sobom“, kazao je između ostalog Adem Ado Softić u pozdravnom govoru.
Na izložbi su se mogle videti fotografije kao što je dozvola Colji Rugovcu iz Petnjice za odlazak do Peći po žito 1924. godine, stare džamije u Bioči i Zatonu 1929., Bihorce iz Petnjice koji na svojim ramenima nose grede od po 50 kilograma 20 kilometara da bi ih prodali na pijaci u Beranama 1935, učenike i nastavnike bihorskih osnovnih škole s kraja tridesetih i šezdesetih godina prošlog vijeka, članove Upravnog odbora ovdašnje Zemljoradničke zadruge iz 1956, predstavnicu Petnjice sa štafetom na proslavi Dana mladosti te iste godine, članove Odbora islamske zajednice Petnjica iz 1964, česmu u centru Petnjice iz 1963, profesora i osnivača KUD-a “Bihor” Ipka Pačariza u ateljeu sa svojim diplomskim radom, akciju prikupljanja pomoći za gradnju kuće Miralema Rastodera koju je organizovao klub Jugoslovena “25. maj” iz Sunderna i njihovog predstavnika Etema Kožara dok mu uručuje prikupljenu pomoć, zatim bihorske žetelice sedamdesetih, sabor na Lađevcu 2. avgusta 1979, radnu akciju kopanja kanala u Radmancima, sedamdesetdvogodišnjeg Hasana Ramdedovića na radnoj akciji rame uz rame sa petnjičkom omladinom, staru zgradu škole i Zdravstvene stanice u Petnjici, doktora Boža Joksimovića na svom radnom mjestu u petnjičkoj ambulanti, izgradnju motela i nove zgrade osnovne škole, proslavu Dana škole u Tucanju od prije nekoliko decenija, prvi pjesnički čas u Petnjici, stare panorame Dašče Rijeke, Ponora i Bora i još mnogo toga.
„Ako vam makar na tren ove fotografije probude uspavana sjećanja i osjećanja prema rodnom kraju i zavičaju, ova izložba ostvarila je svoj cilj“ zaključio je svoj govor autor Ado Softić.
Organizatori izložbe su NVO „Art centar“ i Centar za kulturu Petnjica.
DENIS BOŽOVIĆ