Kurban-bajram je islamski praznik prinošenja žrtve, najznačajniji islamski blagdan. On dolazi dva mjeseca i deset dana nakon Ramazana.
Kurban-bajram je, u muslimanskoj kulturi, događaj koji traje četiri dana i on je vezan za obred Hadža, koji je jedan od pet osnovnih dužnosti muslimana. Za vrijeme Kurban-bajrama muslimani kolju kurban (ovna ili goveče) i dijele ga sirotinji, komšijama i rodbini prema utvrđenim pravilima, 1/3 sirotinji, 1/3 prijateljima i komšijama i 1/3 porodici. Ako neko ima veliku porodicu ili je lošijeg materijalnog stanja može sve zadržati za sebe, ali može i podijeliti sve kurbansko meso. Zadržavanje svega za sebe nije u duhu pomaganja drugima, međutim ova mogućnost je ostavljena kao olakšica onima koji izdržavaju velike porodice i nemaju dovoljno sredstava za to, a ipak bi htjeli da ispoštuju ovu dužnost.
Običaji proslavljanja Kurban-bajrama suštinski su isti u cijelom svijetu, iako za svaki kraj postoje oređene specifičnosti koje su uslovljenje uslovima i društvenim okolnostima u tom mjestu. Mi ćemo u pokušati da vam na kratko predstavimo običaje koji se za vrijeme Kurban-bajrama praktikuju u Bihoru. Običaj je da muškarci ustanu rano, okupaju se i pripreme za taj dan najljepšu odjeću. Nakon toga muškarci odlaze u džamiju gdje se obavlja Bajram namaz(molitva). Malo je poznato u društvu da Bajram nastupa tek onda kada džematljije(oni koji klanjaju namaz) završe sa molitvom. Nakon toga slijedi prava radost za vjernike koji jedni drugima čestitaju Kurban bajram najčešće riječima ”Bajram Śerif Mubarek Olsun”.
Običaj u Bihoru je da nakon džamije obiđu se mezarja (groblja) a onda se se porodica okuplja u domu gdje počinje prava radost. Ženski članovi takođe imaju svoje obaveze, praksa u našem kraju je da ženski članovi detaljno pročiste kuću prije praznika jer kako se prenosi s kolena na koleno Islam je vjera čistoće, kako tijela tako i duha. Ženski članovi porodice dočekuju muškarce, poslužujući ono što su pripremili za taj dan. Veče pred praznik običaj je da se ispeče halva čiji miris se širi avlijama i najavljuje radost. Dan je posebno radostan za djecu kojoj je običaj darovati slatkiše ili novac. Duhovna dimenzija ovog praznika i jeste da ljudi dijele, da udjeljuju sadaku i da ih ovaj praznik podsjeti na nešto što Islam propisuje svim svojim sljedbenicima a to je spajanje a ne razdvajanje.
Napokon se kolje kurban, pri čemu se vodi računa da sve bude u skladu sa propisima Islama. Kurban se može zaklati i u naredna tri dana od dana nastupanja Kurban-bajrama.
Ispoljavanje radosti i veselja je ono što nastupa u naredna tri dana a odlikuje se u stvaranju ugodnog I slavljeničkog ambijenta, lijepog i uljudnog ponašanja, odbacivanja mržnje, zlobe i svađe, praštanja ljudima, darežljivosti prema porodici, posjećivanju rodbine, a sve s ciljem da čovjeka podsjeti na ponašanje koje treba da ispoljava svih 365 dana a ne samo ta tri dana.
Međutim, u kraju kakav je Bihor gdje su ljudi rasuti na sve strane bajramski praznici imaju za cilj da ih povežu i da ne dozovole da na prag našeg komšije padne prašina. Nek naša noga bude ta koja će je očistiti ako je uopšte ima.
Jer Kurban bajram je previše značajan praznik gdje ne smijemo dozvoliti da ga majki i ocu čestitamo putem telefona, pa čak iako smo nekoliko hiljada kilometara udaljeni od njih.
DINO RAČIĆ
